Nakon jučerašnje tragične nesreće u kojoj je iskliznuće tramvaja u centru Sarajeva rezultiralo gubitkom mladog života i teškim povredama građana, javnost s pravom zahtijeva precizne odgovore. Dok nadležne institucije provode istragu, ključno je čuti glas struke. 

Gost Novog dana na N1 bio je Ševal Kovačević, diplomirani inženjer saobraćaja i stalni sudski vještak saobraćajne struke.

Na samom početku gostovanja Kovačević ističe da i dalje stoji pri stanovištu da je uzork tragedije neprilagođena brzina. Međutim, ističe, i dalje su nepoznati uzroci iza te brzine.

- Čime je uzrokovana, da li nepažnjom vozača, da li je zanemario trasu kojom ide, da li je slučaj tehničkog nedostatka na vozilu, da li se zalijepio kontakter vožnje i dobio spoj, da li je nešto drugo, ali činjenica je da je brzina prouzrokovala ovo što se desilo - podvukao je, uz podsjetinik da je brzina kretanja na ovoj raskrsnici 10 km.

Kako je naglasio, radi se o "trostruko i višestruko opasnom mjestu", gdje se susreću tramvaj, križište i interes ostalih vozila.

- Vrlo složena raskrsnica koja ima bezbroj konfliktnih tačaka, možda kad bi se proračunalo saobraćajno da ima 35-36 konfliktnih tačaka. Ovdje se mora pristupiti s krajnjim oprezom kroz ovo križište - dodao je Kovačević.

Nedugo nakon nesreće u javnosti se jučer pojavio i video snimak na kojem se vidi trenutak kada tramvaj ulazi u zavoj i izlijeće iz šina.

Komentarišući snimak, Kovačević ponavlja da se očito radilo o "enormnoj brzini".

Na pitanje da li bi jedan od uzroka neprilagođene brzine mogla biti činjenica da je pruga na tom mjestu rekonstruisana, a tramvaj koji je iskočio iz šina je starijeg datuma proizvodnje, odgovara:

- Vjerovatno da je na tom mjestu urađena pruga nanovo i da nisu neki tehnički nedostaci, ne znamo, to će istraga utvrditi. Ali što se tiče drugog dijela, bez obzira kakva pruga bila, ako je omogućeno normalno kretanje, ukoliko je tramvaj neispravan, ako su bandaže odnosno točkovi koji se oslanjaju na šine i prenose težinu, ako su obrtna postolja na kojima leži karoseirija sa povećanim luftom, praznim hodom ili ako su pohabane bandaze, dolazi do nestabilnosti vozila i što je veća brzina, sve je veća nestabilnost.

Uputio je i apel tužiocu odnosno rukovodiocu na slučaju da upotrijebi sav dostupan video nadzor s okolnih zgrada i objekata od Željezničkih stanica do ulaska u proces udara, "da se vidi ko je išao neposredno iza ovog vozila, da nije neko omeo vozača, da se jednostavno raščisti".

Kao jedno od rješenja za ovu kompleksnu raskrsnicu smatra da je neophodno instaliranje video kamere s kontrolom brzine kako za tramvaje tako za sva ostala vozila koja prolaze tim dijelom saobraćajnice.

Osvrnuvši se na starost i rok trajanja tramvaja, Kovačević smatra da do ovakvog ishoda vjerovatno ne bi došlo da je u pitanju bio jedan od novih tramvaja, s obzirom na tehničku ispravnost, kvalitetne bandaže i amortizere, koji omogućuju bezbjedno kretanje šinama.

Činjenica je, nastavlja, da se radi o tramvaju starom 55-60 godina, te ističe potrebu kvalitetnog dnevnog, sedmovnevnog i tromjesečnog pregleda vozila, s preciznim informacijama u kartonu - ko je radio i šta je radio.

"Ja sam bio u GRAS-u pred rat oko 3 i po godine, mi smo imali tzv. regeneraciju dijelova, svih onih dijelova koji su ispravni, čistili od masti, od prašine, onečišćenja, složili ih u rafu za kad bude potrebno da se ne nabavljaju novi i da budu u pričuvi. Nažalost, poslije rata se pribjeglo uvoženju starih tramvaja za bagatelne novce, uvoženi su i dijelovi koji nisu trebali. Danas ima dijelova u hangarima koji nikad nisu bili upotrijebljeni", ističu.

Da li misli da tramvaji starijeg datuma proizvodnje, kao što je ovaj koji je bio uključen u nesreću, trebali biti potpuno isključeni iz saobraćaja?

"Ova starost tramvaja bez daljnjeg obrazlaganja... to nije trebalo ići u saobracaj. Ima ih koji su bolji, ali podrzaumijevaju redovno održavanje praćeno dokumentacijom. Nema otprilike, samo pismeno. Dnevni pregled, ko je radio, sedmodnevni, tromjesečni pregledi, šta je urađeno i ko je uradio. Ja ne vidim da ima tog reda u ovoj situaciji. Posljedice su velike. Rad s vozačima, oni su piloti. Tramvajski saobraćaj je vojska i tako je treba promatrati, odgovrnost je visoka. Činjenica je da je tramvajski saobraćaj uvijek pod naponom 380 volti. Tu nema alternative, sve mora da funkcioniše besprijekorno", naglasio je.

Cijelo gostovanje pogledajte u videu na N1.

(DEPO PORTAL/ad)