Temelj spomenika Cvijet Srebrenice postavljen je usvajanjem Rezolucije o uspostavi Dana sjećanja na gecoid u Srebrenici u maju prrošle godine, izjavio je ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija. 

S tim u vezi pojasnio je i činjenicu da na samom spomeniku ne piše ko je počinio genocid.

- Mislili smo da će i Rezolucija UN i postavljanje spomenika srebreničkim žrtvama pomoći pomirenju, koje bi bilo zasnovano na istini i pravdi; također, vjerovali smo da je to što radimo važno i zbog prevencije genocida u svijetu.

Na tabli spomenika moglo je biti ispisano 120 riječi, ali samo onih spomenutih u Rezoluciji. Taj se dokument, inače, referira na presude za genocid Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću i generalu Nebojši Krstiću.

Pored spomenika imate i tablu sa QR kodom, koji vodi do linka na kojem možete pratiti sve faze srebreničkog genocida. Činjenice, dakle, ne utvrđuje spomenik; one su odavno utvrđene: genocid je počinila Vojska Republike Srpske, kojom je komandovao Ratko Mladić. Važno je da na tabli piše – genocid, rekao je Lagumdžija u za  Pobjedu.

Susret u New Yorku

Kazao je kako je očekivao da će jedan od kosponzora Rezolucije biti i Srbija, s obzirom da je 2010. godine u Skupštini Srbije usvojena Rezolucija o Srebrenici koja čak i eksplicitnija u osudi genocida. Time bi se, smatra Lagumdžija, Srbija prikazala kao dio civilizovanog svijeta.

Umjesto toga, Srbija je u New York poslala Vuka Jeremića da među predstavnicima država lobira za neusvajanje Rezolucije. U jednom trenutku Lagumdžija i Jeremić su naletjeli jedan na drugog.

- Joj, šta to radite?!“, pitao me je. „Možemo li da razgovaramo?“ Rekao sam mu da sam zapanjen stavovima Srbije, onim što izgovaraju o Rezoluciji.

- Možda u lažima možete držati svoje građane, ali ne možete laži pričati ljudima u UN, koji ipak znaju šta je šta. Svi, dakle, znaju da lažete da u tom dokumentu piše da je to presuda srpskom narodu; nije. Uostalom, rezolucija koju ste usvojili u parlamentu Srbije direktnija je od ove, to dobro znaš -  rekao sam mu. Predložio je da pregovaramo o pojedinim ocjenama iznijetim u dokumentu.

Predložio sam da, nakon što se dogovorimo o uspostavljanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, umjesto teksta naše Rezolucije, prepišemo dokument koji je usvojila Skupština Srbije 2010. „Ili, hajde da usvojimo samo naslov, bez teksta: Uspostavlja se Dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. To je sve!“, kazao sam. „Možemo li nekako izbaciti riječ – genocid“, pitao me je Jeremić. Tako smo došli do suštine problema, a zatim stavili tačku na njegov pokušaj „pregovora“ - ispričao je Lagumdžija.

Govorio je Lagumdžija i o pregovorima u Daytonu, kao i o aktuelnoj situaciji u BIh. Kazao je kako je odluka Alije Izetbegovića da sačuva cjelovitu BiH u njenim granicama bila kapitalna.

Što se tiče trenutnog stanja u zemlji negativno je odgovorio na pitanje koje se vrlo često postavlja u svim zemljama regiona, a to je da li će opet biti rata u BIH.

Tri elementa

- Pogledajte, na primjer, posljednju sjednicu VSUN, tokom koje je ambasadorica SAD devet puta u govoru koji je trajao tri minuta pomenula riječ – stabilnost. Pogrešno bi bilo poziv na stabilnost tumačiti kao uslugu secesionistima. Ne.

Poziv na stabilnost je jasno izrečena poruka da se vratimo vladavini prava, poštivanju sudova, teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje, te da se zaborave bilo kakve podjele i secesija. Amerika je veoma jasno Dodiku stavila do znanja da nema secesije. BiH je jedna država. Rat je opasan, ali je opasan i strah od rata, makar ostali u miru. I to se dešava u BiH, istakao je Lagumdžija.

Dodao je i kako su tri elementa sastavni dio ustavno-pravnog okvira BIH, a to su međunarodne vojen snage, odnosno EUFOR, visoki predstavnik sa bonskim ovlastima, te troje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, koji se ne mogu mijenjati dok BiH nee postane državsa u punom kapacitetu, bez mogućnosti blokada i subverzija. Drugim riječima, dok BIh ne postane članica NATO-a ili EU.

- Kao što su sve strane stigle u Dejton sa različitim ciljevima i idejama, tako danas imate one koji sanjaju tzv. Dejton 2. Ne vjerujem da će doći do toga, a sasvim sam siguran da o trećem entitetu nema govora.

Tim prije što je treći entitet način da neki političari ostanu na vlasti i da nastave da pljačkaju vlastiti narod. I Dodikova prijetnja secesijom tome je služila: zna se da će ulaskom u EU svi završiti kako zaslužuju – kao osuđeni kriminalci.

Dodik je htio da uzme parče države i da se proglasi njenim ocem, uvjeren da jedino u toj i takvoj državi neće odgovarati za kriminal. Slično rezonuju oni koji sanjaju treći entitet. Znate li ko je bio najveći dobitnik u Dejtonu? Franjo Tuđman i Hrvatska. Zašto? Zato što je dobio „polovinu federacije“ kroz polovinu vlasti u njoj, kao i trećinu vlasti na nivou BiH. Šta bi Hrvati dobili trećim entitetom? Isto, samo na mnogo manjem dijelu teritorije. Šta bi sa tim?! Nisam protiv trećeg entiteta zato što sam protiv interesa Hrvata u BiH.

Ne, nego zato što ne vjerujem u podijeljena društva. U našoj regiji nije moguće obezbijediti stabilnost, prosperitet i održivi mir bez jedinstva u svim različitostima i međusobnog poštovanja. Nema mira u podijeljenim, segregiranim društvima, naročito u onima nastalim na krvi i zločinu, u onima iza kojih stoje Srebrenica i svi zločini na različitim stranama. Zato sam i protiv tzv. drugog entiteta, o kojem niko ne govori, a koga niko ne dovodi u pitanje. Ali ako je prvi entitet Miletov (Dodik), a treći Draganov (Čović), šta je onda drugi entitet? Je li to Bakirov (Izetbegović) entitet? Protivnik sam drugog entiteta i zbog toga što sam Bošnjak. Mislim da je stvaranje ekskluzivnog „bošnjakistana“ u srcu Evrope, kao i pokušaj da se Bošnjaci proglase neevropskim narodom, glogov kolac u srce bošnjačkog naroda. Bošnjaci su evropski narod --  istakao je Lagumdžija.

Glumljenje predsjednika

U razgovoru se dotakao i ukidanja američkih sankcija Miloradu Dodiku.

- Ne bih volio biti američki izvjestilac po Dodikovim obećanjima, ali kako vrijeme bude odmicalo, biće sve jasnije o čemu je riječ. Tim prije što Dodik već izlazi iz okvira onoga što je obećao.

Dodikovo divljanje i glumljenje predsjednika entiteta RS sigurno nije ono što je obećao Amerikancima. Navikao je na drugačije i Evropljane i Amerikance, kojima je svašta obećavao, pa ih varao. Sada je naletio na opasnije pregovarače. I Britance i Amerikance. Na što ga je nedavno podsjetio američki senator, upozorivši da ga lako mogu vratiti na „crnu listu“. Satjeran u ćošak, Dodik pokušava da promijeni temu i da sebe predstavi kao posljednjeg branitelja kršćanstva. Prije svega katolicizma, iako je riječ o čovjeku koji je od Hrvata u entitetu RS napravio statističku grešku.

Očistio je katolike, sada brani kršćanstvo!? Od koga? Od muslimana koje želi predstaviti kao divlji narod došao sa Bliskog Istoka, iz Azije. Dodik ulazi u opasan teren, ali mu neće proći: malo ko je danas zainteresiran za one koji žele voditi krstaške ratove. Sa druge strane, Dodik nije kupio američki oprost za kriminal, što je njegov ključni problem. Ali o tome će brinuti institucije BiH - zaključio je Lagumdžija.

DEPO PORTAL/af)