U prvih deset mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini registrirano je 38 novooboljelih od HIV-a (virus humane imunodeficijencije).

Od toga, 24 oboljela nalaze se u Klinici za infektivne bilesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), dva u Univerzitzetskom kliničkom centru u Tuzli, te 12 u Univerzitetskom kliničkom centru Republika Srpska (RS) u Banjoj Luci, kaže prim. dr. Vesna Hadžiosmanović, specijalista infektologije i predsjednica Udruženja za promociju zdravlja i prevenciju bolesti "HOPE", prenosi Faktor.

BiH ne može zadovoljiti kriterije WHO

- Povećana je stopa testiranja, a pred nama je još mjesec dana ove godine, nakon čega ćemo znati konačne brojke za 2025. godinu. Pretpostavljam da ćemo imati još novooboljelih - dodaje Hadžiosmanović u povodu 1. decembra Svjetskog dana borbe protiv HIV-a.

U BiH još uvijek je jako niska stopa testiranja na HIV.

Prema riječima Hadžiosmanović, testiranje je nakon pandemije koronavirusa za pet puta manja nego ranije.

- U odnosu na svijet i zemlje regije, koje imaju daleko veću stopu testiranja na HIV i samim tim veći broj novodijagnosticiranih oboljelih osoba, rekla bih da BiH tu stagnira. Evropske zemlje približavaju se vrlo ambicioznom cilju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da se do 2030. godine postigne "tri puta 95". Bojim se da BiH još uvijek ne može zadovoljiti te kriterije. Mi smo do 2021. raspolagali sa svim alatima da bi postigli cilj Svjetske zdravstvene organizacije, međutim u posljednjih pet godina mnoge stvari, kada je u pitanju HIV, stagniraju. Kada bi ljudi, koji su se ovom patologijom bavili 30 godina, zajedno sa onima koji donose odluke napravili petogodišnju strategiju, do 2030. godine mnoge bismo stvari mogli korigovati - objašnjava Hadžiosmanović.

Osim niske stope testiranja, oboljelima od HIV-a u BiH na raspolaganju je zastarjela antiretroviralna terapija.

Lista lijekova, koja je pri Federalnom fondu solidarnosti, nije promijenjena od 2017. godine i to je poražavajuće, kaže Hadžiosmanović.

- S druge strane, u susjednoj Srbiji, koja ima blizu 3.500 oboljelih od HIV-a, pacijenti primaju najsavremenu antiretroviralnu terapiju o trošku države. U našoj zemlji možda ima 270 pacijenata, ali BiH nije u stanju da im osigura savremene lijekove. Samo deset posto naših oboljelih pacijenata prima savremenu terapiju. Osim liječenja ne možemo se pohvaliti ni preventivnim programima kojih je više, kao što su postekspozicijska profilaksa (PEP) i predekspozicijska profilaksa (PrEP). Bila sam ponosna kada je Odjel HIV-a na Klinici za infektivne bolesti KCUS-a 1. februara 2016. godine učinio dostupnim PrEP, kada smo bili jedna od šest evropskih klinika kojima je to bilo dostupno. Naši pacijenti su od tada do 2021. primali i PEP i PrEP nakon čega su donesene krajnje iracionalne odluke da se ukine prevencija, a znamo koliko je ona važna za sve bolesti - naglašava Hadžiosmanović.

Terapija je i prevencija 

Imperativ u javnom zdravstvu je HIV inficiranu osobu detektirati u ranoj fazi bolesti i uključiti joj antiretroviralnu terapiju koja u takvim slučajevima, prema riječima infektologinje, oboljelom garantira dug i kvalitetan životni vijek.

- Takve osobe su radno aktivne, svakim zaštićenim spolnim odnosom ne prenose virus HIV-a svojim partnerima, a da majke rađaju neinficiranu djecu. Osim toga, terapija je i prevencija, jer osoba koja ima HIV i postigne nemjerljivu viremiju, ona po autizmu više ne prenosi virus na svoje spolne partnere. U takvim slučajevima i troškovi liječenja su znatno niži. Zbog svega toga je važno povećati stopu testiranja kako bi se bolest otkrila u ranoj fazi. U suprotnom, kada se bolest otkrije u terminalnoj fazi, poznatoj kao faza AIDS-a, troškovi liječenja su daleko skuplji, a ishod liječenja je neizvjestan. Takva osoba, prije nego što je saznala za svoj HIV status, mogla je tako živjeti i 10, 15 godina, a da to ne zna, i za to vrijeme da virus nesvjesno širi u okolini - objašnjava Hadžiosmanović.

Iako živimo u 21 stoljeću, u BiH ovu bolest još prati stigma, a najgore je što je, kako kaže Hadžiosmanović, provode zdravstveni radnici.

- Udruženje na čijem sam čelu često je na terenu. Odlazimo na mjesta gdje se mladi okupljaju, i kad s njima razgovaramo, jer su to edukativne radionice koje istovremeno nude i testiranje, budem iznenađena koliko mladi imaju zdrav odnos prema osobama koje su inficirane. Cilj nam je privući što više mladih da se testiraju, jer rezultati pokazuju da je među novodetektiranim HIV pacijentima najviše onih od 19 do 29 godina života - kazala je Hadžiosmanović.

(Faktor.ba/DEPO PORTAL/au)