Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić učestvovao je kao glavni govornik na Međunarodnoj konferenciji "30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma“, održanoj u Washingtonu, na poziv potpredsjednika organizacije US–Europe Alliance iz Washingtona Reufa Bajrovića.

Konferencija je održana u William & Mary Washington Centeru i okupila je eksperte, diplomate, predstavnike akademske zajednice i političke lidere koji su razgovarali o naslijeđu Dejtonskog mirovnog sporazuma, trenutnom političkom stanju u Bosni i Hercegovini, te perspektivama budućeg razvoja i sigurnosti u regionu.

Komšić je podsjetio da je prije trideset godina, potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma, u Bosni i Hercegovini uspostavljen mir i završen troipogodišnji krvavi rat kojeg su pratili najteži oblici ratnih zločina i etničkog nasilja uključujući i genocid.

- Dejton je omogućio mir. Iako taj mir nije uvijek bio savršen ili potpun – on je postao činjenica u svakodnevnici bosanskih građana, a ta činjenica nema alternativu. Dejtonskim mirovnim sporazumom potvrđen je i državno - pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine što je jasno vidljivo iz prvog člana Ustava BiH – naveo je Komšić.

Iako potpuno svjesni da smo se za vlastitu državu i njen opstanak izborili sami i uz velike žrtve, dodao je, ostajemo duboko zahvalni, prije svega, Sjedinjenim Američkim Državama – ali i drugim prijateljskim državama – na njihovoj političkoj i svakoj drugoj vrsti pomoći. Bez njih, opstanak Bosne i Hercegovine bio bi pod velikim znakom pitanja.

Uspostavljanjem punopravnog mira, naglasio je, Bosna i Hercegovina je dobila priliku da svoju nezavisnost i suverenitet izgradi kroz politički, ekonomski, infrastrukturni, i opći društveni oporavak.

Izložio je nekoliko uspješnih aktivnosti koje su realizrane posljednih 30 godina,  jedan od uspjeha je taj da se, prema podacima UNHCR-a, više od 1.000.000 bivših izbjeglica i raseljenih lica vratilo u Bosnu i Hercegovinu nakon rata.

- Uspostavili smo niz institucija koji štite suverenitet i politički integritet Bosne i Hercegovine kroz institucionalnu memoriju. Taj kontinuitet državnosti omogućio je uspostavu različitih oblika poslovne i društvene saradnje među narodima i građanima, a slobodno kretanje roba i kapitala je objedinio ekonomsku integraciju između zajednica – podsjetio je Komšić.

Bosna i Hercegovina bilježi, dodao je, sa par godina izuzetka, kontinuirani tridesetogodišnji ekonomski rast između 2-5 posto, a izvoz nastavlja rasti i na evropska i na svjetska tržišta. 

- Na političkom planu put Bosne i Hercegovine je čvrsto utemeljen ka EU i NATO. Taj put je bio težak i pun prepreka. U martu 2024. godine odlukom Evropskog vijeća otvorili smo pristupne pregovore Evropske unije, sedamnaest godina nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – podcrtao je on.

Od 2008. godine, BiH je dio NATO-ovog Akcionog plana za članstvo, a usvajanjem svih godišnjih programa reformi nastavlja graditi odbrambene i sigurnosne kapacitete Bosne i Hercegovine.

U jačanju interoperabilnosti sa NATO standardima i procesima dodatno nas podržava paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta usvojen na NATO samitu u Madridu.

- Bivajući svjedok rata, ali i svih postratnih procesa, nije mi neopravdano reći da je Dejtonski sporazum najuspješniji mirovni sporazum i kreacija američke diplomatije u prošlom stoljeću – naveo je Komšić.

Međutim, kako je ocijenio, iako je država ostvarila impresivne pomake u posljednih trideset godina, postdejtonska struktura nije načinila potreban iskorak u pogledu unaprijeđenja ljudskih prava, političke jednokopravnosti svih građana i uspostave pravednijeg političkog sistema. To ostaje najveći nedostatak ustavnog okvira bosanskog društva.

- Da bi nastavio nositi titulu najuspješnijeg mirovnog sporazuma, prirodno je da se takav sporazum u hodu nadograđuje. To nije, kako tvrde oponenti bosanske opstojnosti, izgradnja nove nacije. To je učvršćivanje svjetskog mira. Svjedoci smo da su posljednje godine obilježile najveće krize sigurnosti i političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini – istakao je.

Ne postoji niko u državi niti u Evropi, podcrtao je, ko ne prepoznaje da politička agresija još uvijek traje i realizira se kroz politiku separatističkih snaga u BiH, a koje aktivno podržavaju Beograd i Zagreb. To je naslijeđe poraženih vojnih agresija susjednih država iz prethodnog rata.

- Ovi napadi na bosansku državu postali su svakodnevnica upravo zato što trenutni ustavni okvir nagrađuje, umjesto da obeshrabruje, logiku etnonacionalnih politika – supstituirajući demokratski pluralizam i građansku ravnopravnost s teritorijalnom kontrolom i etničkom eksluzivnošću - kazao je.

Upravo tome, istakao je, svjedoče brojne presude Evropskog suda za ljudska prava koje upućuju na uklanjanje etničke diskriminacije i traže uvođenje građanskih standarda u politički sistem BiH.

- U Bosni i Hercegovini postoji kritična masa sposobna da sprovede takve reforme, ali joj je potrebna stvarna podrška međunarodnih demokratskih snaga. Takav poduhvat ojačava svjetski mir u novoj geopolitičkoj stvarnosti gdje se nadmoć sile nad međunarodnim pravom ostvaruje na štetu malih država i nedovršenih mirovnih i demokratskih procese, među kojima je i BiH – istakao je Komšić.

Komšić je prisutne u svom govoru podsjetio o embargu na demokratiju u Bosni i Hercegovini, te upozorio da ukoliko se sprovođenje tog embarga nastavi, separatističke politike koje se temelje na etnonacionalnom ekskluzivitetu i koje proizvode stalne nestabilnosti, će pobijediti.

- One su izvor hronične disfunkcionalnosti koje sprječavaju razvoj stvarne demokratije, jer naš ustav krši gotovo sve europske vrijednosti, demokratska načela i standarde ljudskih prava na Starom kontinentu – kazao je.

Međutim, naglasio je, američka mudrost u zaključivanju Općeg okvirnog sporazuma ostavila je prirodni korektiv za takve nedostatke.

- Upravo Dejtonskim sporazumom, odnosno Ustavom Bosne i Hercegovine propisano je da Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava ima primat i nad Ustavom BiH – istakao je on.

Prema tome, dodao je, implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava i uvođenje građanskog modela u politički sistem BiH nisu u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH.

Naprotiv, ustvrdio je, te obaveze proističu iz našeg Ustava, kao i iz prirodne nadogradnje i modernizacije ustavnog i društvenog okvira u Bosni i Hercegovini.

- Na kraju, sagledavajući iz naše bosanske perspektive svjetska kretanja, želim istaći da je Dejtonski sporazum, uz sve njegove nedostatke, stub koji treba dalje razvijati. Naš bosanski mir već sada je dugovječniji od versajskog, a možda je čak stabilniji od jaltskog, uprkos stalnim vjetrovima novih ratova – rekao je..

Bosna i Hercegovina, naglasio je, živi svoj mir na jedan osobit način koji pruža nadu da će isti potrajati, ma koliko se često činilo da je u osnovi narušen, „na ljude ove države i nju samu ne može se napasti bez ozbiljnih posljedica, i to je ono što pruža kakvu takvu garanciju da će mir potrajati“.

- Zato danas, dok posebno zahvaljujem američkim vojnicima koji su čuvali naš mir i dugo nakon rata, vjerujem i u bosansku ideju koja je to omogućila – ideju slobode, jednakosti i pravde. Bosna i Hercegovina postoji na tim vrijednostima, jer one nisu samo bosanske, nego i univerzalne vrijednosti. One nas obavezuju da nikada više ne dopustimo da o našoj sudbini odlučuju oni koji su je nekada pokušali uništiti – poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u obraćanju na Međunarodnoj konferenciji "30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma“, održanoj u Washingtonu, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

(FENA/ad)