Piše: Dr. sc. Denis HAŽOVIĆ, predsjednik Centra za sigurnosne studije

Skoro nezapaženo u domaćoj javnosti, opterećenoj brojnim skandalima, ali i osmišljenoj  manipulativno-političkoj propagandi, prošla je veoma bitna odluka EU iz Brisela o produženju trgovinskih povlastica za zemlje Zapadnog Balkana za narednih pet godina. U vrijeme kada su globalni trgovinski odnosi opterećeni brojnim nesuglasicama i neizvjesnostima, dovodeći čak u pitanje i samu opstojnost Svjetske trgovinske organizacije (WTO), za privredu Bosne i Hercegovine produženje i povlašteni pristup tržištu EU svakako predstavlja značajan ohrabrujući poticaj na ekonomskom planu.  

Podsjećanja radi, na tršištu EU završava 72,6% ukupnog izvoza BiH (2024.), što ukazuje da je primarno usmjerenje bh. privrede upravo tržište koje i ovim činom izlazi u susret zemljama regiona s kojim je obim trgovine dostigao više od 83 milijarde eura na godišnjem nivou. Produženje tih mjera do 2030. godine predstavlja kontiuitet i pravnu sigurnost za naše privrednike, ali ujedno može trasirati i politički diskurs kojeg bi trebalo osloboditi neplodonosnih i nesvrsishodnih svakodnevnih političko-sigurnosnih trvenja, koja nisu donijela skoro nikakav progres i prosperitet građanima u proteklih 30 godina. 

Navedene mjere upravo i imaju za cilj da podstaknu integraciju regiona u jedinstveno tržište EU, na fonu provedbi reformi iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Deklarativno opredjeljenje svih političkih lidera u BiH iskazano je u spremnosti za priključenje i integrisanje u EU. Stoga bi trebali demonstrirati svoju zrelost i odgovornost ka svojim glasačima i usmjeriti partijske programe za naredne izbore, ali i period do njihovog održavanja, na prioritete vezane za ekonomski prosperitet i saradnju kako na domaćem tako i na regionalnom planu. 

Ostavljajući po strani politička pitanja koja sa sobom nose i značajan sigurnosni rizik, moguće bi bilo iskoristiti geopolitičku šansu, koja se trenutno otvorila u evropskom okruženju, vezanu za proširenje. Ekonomska pitanja su, uz stabilnost i vladavinu prava, najznačajnija za ocjenu EU o spremnosti države za članstvo. To je, u isto vrijeme, i prilika za bh. političare da konačno pronađu zajednički denominator usmjeren na zajedničku budućnost i interese svih građana. Takvim opredjeljenjem iskazali bi i spremnost prihvatanja pristupa i smjernica nove američke administracije, koja nakon stabilnosti u BiH želi stvoriti pretpostavke za ubrzan ekonomski i investicijski ciklus, kao najpragmatičniji put ka održivosti i prosperitetu naše države.

 
Nadati se da će vodeći politički lideri prepoznati geopolitički momentun globalnih kretanja i iskoristiti šansu koja se uvijek otvara u kriznim vremenima. Otklon od daljnjih političkih tenzija, radi usmjeravanja energije i znanja na unapređenje ekonomskih mogućnosti i prilika, zasigurno bi predstavljao pozitivan iskorak. 

Nedvojbeno bi i svi građani BiH svestrano podržali promjenu dosadašnje jalove paradigme te nagradili odgovorne i sposobne lidere spremne da prave kompromise i pruže perspektivu izglednije budućnosti za generacije koje dolaze. Međunarodni akteri iskazali su spremnost i za sada ponudili otvorenu ruku u podršci normalizaciji narušenih političkih prilika u BiH. U isto vrijeme, opravdano očekuju od domaćih političkih aktera da iskažu, odnosno preuzmu punu odgovornost za sudbinu glasača koji su im ukazali povjerenje da u njihovo ime rade za opšte dobro društva i dobrobit svih građana.             

(DEPO PORTAL/ad)