Dvije godine nakon prijave koju je Transparency International u BiH podnio protiv Sevlida Hurtića, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, utvrdila je da je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH bio u sukobu interesa. Na sjednici održanoj u ponedjeljak 3. novembra, Hurtić je novčano kažnjen umanjenjem dijela plate u narednim mjesecima jer je njegova privatna firma dobijala milionske poslove od države. TI BIH je prijavu protiv Hurtića podnio u oktobru 2023. a stara Komisija je postupak formalno pokrenula u februaru 2024. godine.

U međuvremenu je izmijenjen državni zakon, formirana nova Komisija za odlučivanje o sukobu interesa, ali sve do poslednje sjednice  nije riješila niti jedan predmet iz prethodnog perioda, uz obrazloženje da nisu usvojeni potrebni podzakonski akti.  

Za to vrijeme Hurtićeva firma nastavila je dobijati tendere, a tek na poslednjoj sjednici državni ministar je sankcionisan po odredbama starog zakona. Naime, Hurtić je osnivač i vlasnik izdavačke kuće  „NAM“ d.o.o. iz Tuzle, koje je tokom 2023. godine sklapalo ugovore i poslovalo s institucijama finansiranim iz budžeta. Njegova izdavačka kuća, prema podacima TI BiH, tada dobila dva tendera ukupne vrijednosti veće od 1,4 miliona KM. 

U međuvremenu ovi poslovi su se počeli realizovati posredstvom druge firme pa je TI BiH u ponedeljak uputio Komisiji još jednu prijavu protiv Hurtića. Prema medijskim navodima umjesto Hurtićeve izdavačke kuće Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona udžbenike vrijedne 1.9 miliona KM sada nabavlja od pravnog lica „Suton print“ iz Širokog Brijega.  Ipak, u udžbenicima koji su bili predmet ove javne nabavke, kao izdavač se navodi ponovo Hurtićeva firma „NAM“ d.o.o. TI BiH smatra da Hurtić na ovaj način nije uspio izbjeći zakonska ograničenja jer Zakon jasno kaže da, pored toga što ne ne smije biti vlasnik firme koja posluje sa državom, javni funkcioner ne može imati ni bilo kakav finansijski interes, što uključuje i pružanje usluga, u bilo kojem privatnom preduzeću koje sklapa ugovore  sainstitucijama finansiranim iz budžeta na bilo kojem nivou. Zakon o sukobu interesa “finansijski interes” definiše kao svaki interes kojim se nosiocu javne funkcije omogućava da primi novac u vrijednosti većoj od 1.000 KM godišnje.  

TI BiH smatra da se na ovaj način pokušavaju zaobići zakonska ograničenja i da sukob interesa ne prestaje ako se posao nabavke realizuje posredstvom druge firme, a u konačnici udžbenici kupe od izdavačke kuće koje je u vlasništvu državnog ministra. Osnovni cilj zakona o sukobu interesa upravo je sprečavanje javnih funkcionera da koriste svoje pozicije i politički uticaj za ostvarivanje lične koristi i bilo kakvo formalno zaobilaženje u ovom slučaju suštinski ne rješava problem.  

Dodatno, treba naglasiti da je nerješavanjem ove i drugih prijava omogućeno javnim funkcionerima da ponavljaju ovakve i slične postupke a mnogi su čitav mandat proveli u sukobu interesa. TI BiH je prije nekoliko dana upozorio  javnost da je prošla godina dana rada ove komisije, da nije donesena nijedna odluka i da se pokušava isključiti javnost iz praćenja sjednica.

Posljednja sjednica održana je bez najave i prisustva javnosti, a kako su pojedini mediji objavili, na istoj sjednici Komisija je utvrdila postojanje sukoba interesa i u slučaju Dragana Bogdanića, bivšeg zastupnika SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH. Međutim, s obzirom na to da Bogdanić više ne obavlja javnu funkciju, protiv njega nije mogla biti izrečena novčana sankcija. Još se ne zna status ostalih prijava koje je TI BiH podnosio ovoj komisiji uključujući i prijave protiv Milorada Dodika, Nermina Nikšića ili direktora BH Telekoma Amela Kovačevića. 

U jučer objavljenom izvještaju Evropske komisije o napretku BiH navodi se da “državni Zakon o sprečavanju sukoba interesa, usvojen u martu 2024. godine, ostaje faktički neprimijenjen. Komisija koju je uspostavio zakon nije izrekla nijednu sankciju niti je Vijeću ministara uputila potrebne podzakonske akte na usvajanje”. Još se navodi da Zakon na državnom nivou i dalje nije u potpunosti usklađen s evropskim standardima, posebno u dijelu koji se odnosi na nespojivost funkcija, sankcije te izbor i sastav Komisije za sukob interesa, piše Transparentno.ba.

(DEPO PORTAL/ad)

(DEPO PORTAL/ad)