Bosna i Hercegovina već godinama važi za zemlju koja više električne energije izvozi nego što uvozi. Međutim, posljednji podaci za 2024. godinu pokazuju da se taj trend postepeno mijenja i da BiH ulazi u fazu veće energetske ranjivosti, piše Forbes.

U 2024. godini BiH je proizvela oko 14,3 teravat-sati (TWh) električne energije, što predstavlja pad od približno 8% u odnosu na 15,5 TWh u 2023. godini. Istovremeno, potrošnja električne energije ostala je stabilna, na nivou od oko 11,3 TWh.

Iz BiH je tokom 2024. godine izvezeno 8,4 TWh električne energije, što je za oko 8% više u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost izvoza iznosila je približno 640 miliona KM, uz prosječnu cijenu od oko 185 eura po megavat-satu (MWh).

S druge strane, BiH je uvezla čak 5,9 TWh, što predstavlja rast od čak 57% u odnosu na 2023. godinu. Trošak uvoza iznosio je oko 312,6 miliona KM, što je povećanje od približno 44% u odnosu na prethodnu godinu.

Neto izvoz, odnosno razlika između izvoza i uvoza, iznosio je 2,5 TWh, što je smanjenje od 36% u poređenju s 2023. godinom. Posmatrano finansijski, neto dobitak od izvoza struje smanjen je za čak 42% i sada iznosi oko 485 miliona KM.

Glavni razlog povećanja uvoza i smanjenja neto izvoza leži u padu proizvodnje hidroelektrana. Zbog nepovoljnih hidroloških uslova, proizvodnja iz hidroelektrana pala je za oko 25% i iznosila je 4,7 TWh. Proizvodnja iz termoelektrana ostala je približno na nivou prethodne godine, oko 8,4 TWh.

Pozitivno je što je u 2024. godini zabilježen rast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (vjetar i sunce), koja je dostigla oko 1,2 TWh. Međutim, ova proizvodnja još uvijek nije dovoljna da nadoknadi pad iz hidroelektrana.

Bosna i Hercegovina već godinama važi za zemlju koja više električne energije izvozi nego što uvozi. Međutim, posljednji podaci za 2024. godinu pokazuju da se taj trend postepeno mijenja i da BiH ulazi u fazu veće energetske ranjivosti.

U 2024. godini BiH je proizvela oko 14,3 teravat-sati (TWh) električne energije, što predstavlja pad od približno 8% u odnosu na 15,5 TWh u 2023. godini. Istovremeno, potrošnja električne energije ostala je stabilna, na nivou od oko 11,3 TWh.

Iz BiH je tokom 2024. godine izvezeno 8,4 TWh električne energije, što je za oko 8% više u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost izvoza iznosila je približno 640 miliona KM, uz prosječnu cijenu od oko 185 eura po megavat-satu (MWh).

S druge strane, BiH je uvezla čak 5,9 TWh, što predstavlja rast od čak 57% u odnosu na 2023. godinu. Trošak uvoza iznosio je oko 312,6 miliona KM, što je povećanje od približno 44% u odnosu na prethodnu godinu.

Neto izvoz, odnosno razlika između izvoza i uvoza, iznosio je 2,5 TWh, što je smanjenje od 36% u poređenju s 2023. godinom. Posmatrano finansijski, neto dobitak od izvoza struje smanjen je za čak 42% i sada iznosi oko 485 miliona KM.

Glavni razlog povećanja uvoza i smanjenja neto izvoza leži u padu proizvodnje hidroelektrana. Zbog nepovoljnih hidroloških uslova, proizvodnja iz hidroelektrana pala je za oko 25% i iznosila je 4,7 TWh. Proizvodnja iz termoelektrana ostala je približno na nivou prethodne godine, oko 8,4 TWh.

Pozitivno je što je u 2024. godini zabilježen rast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (vjetar i sunce), koja je dostigla oko 1,2 TWh. Međutim, ova proizvodnja još uvijek nije dovoljna da nadoknadi pad iz hidroelektrana.

Na povećanje uvoza uticala je i volatilnost cijena na regionalnom tržištu, gdje su spot cijene struje varirale od 108 do preko 300 eura po MWh, što je dodatno opteretilo budžet energetskog sektora i privrede.

Iako je BiH i dalje neto izvoznik električne energije, ovakav trend ukazuje na rastuću zavisnost od uvoza i potencijalnu energetsku nesigurnost u budućnosti. Nedostatak ulaganja u modernizaciju elektroenergetskog sektora, pad proizvodnje iz domaćih izvora, te potreba za hitnim reformama dodatno komplikuju situaciju.

S druge strane, BiH ima značajan potencijal u razvoju obnovljivih izvora energije, prije svega solarnih i vjetroelektrana, kao i u unapređenju energetske efikasnosti i razvoju pametnih mreža. Ulaganje u ove oblasti moglo bi smanjiti zavisnost od uvoza i dugoročno ojačati energetsku sigurnost zemlje.

U zaključku, iako BiH trenutno ostvaruje značajan prihod od izvoza električne energije, sve izraženija potreba za uvozom pokazuje da je vrijeme za strateške i održive promjene u sektoru energetike.

(DEPO PORTAL/mm)