Pet izgubljenih mladih života na cestama u Bosni i Hercegovini ovog vikenda. Hadžići, Maglaj, Prnjavor – mjesta su na kojima su se desile te tragedije. Razbijeni automobili, prevrnuta vozila, zaustavljen saobraćaj i još jednom, gorko pitanje: ko je kriv? O ovoj gorućoj temi u programu N1 govorili su Semir Šut, magistar kriminalističkih nauka i bivši policijski komesar te Mirzet Sarajlić, diplomirani inžinjer saobraćaja i sudski vještak.

Ovi prizori nisu više rijetkost. U Bosni i Hercegovini se, prema podacima BIHAMK-a, samo u 2024. godini desilo više od 35.000 saobraćajnih nesreća. Više od 8.000 njih bilo je sa povrijeđenim i poginulim osobama. U njima su 222 osobe izgubile život dok su 1.842 osobe teško povrijeđene.

Na početku razgovora interesovalo nas je zbog čega se dugo čeka ili se ni ne objavi uzrok određene saobraćajne nesreće te da li se na taj način štiti sam postupak i istraga ili ipak nečija odgovornost?

- Odgovornost se za svaku nesreću na kraju utvrdi - rekao je Šut, ali ističe kako ne vidi razloge zašto se preliminarni uzroci ne bi mogli saopćiti ranije:

- U Hrvatskoj je policija izašla sa informacijama šest sati nakon nesreće. Kod nas se često pravda čekanjem na nalaze vještaka. Međutim, vještak je već na terenu zajedno sa tužiocem i mogu se dati osnovne informacije koje bi imale i preventivni karakter - stava je Šut.

Govoreći o nesreći kod Prnjavora u kojoj je život izgubio narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, njegova supruga i maloljetna kćerka dok su drugo dvoje djece koji su bili u automobilu povrijeđeni i u bolnici, Sarajlić je naglasio da je zaustavljanje na traci za brzo kretanje izrazito opasno.

On se tom prilikom referirao na prethodnu saobraćajnu nesreću i kamion koji se zaustavio na autoputu, a ne u zaustavnoj traci i samim time je došlo do saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom jer je vozilo kojim je upravljao političar iz Banjaluke podletjelo pod kamion.

- Autoput je projektovan s posebnom zaustavnom trakom – svako zaustavljanje van nje ugrožava živote - rekao je Sarajlić i podsjetio na važnu proceduru: “Stati na zaustavnu traku, označiti vozilo, obući reflektirajući prsluk, preći iza zaštitne ograde – i tek onda zvati pomoć”.

Nonšalancija u vožnji i krah saobraćajne kulture

Šut je ukazao na sve izraženiju nonšalanciju vozača, gdje se poštivanje propisa često ismijava.

- Na autoputu se redovno primaju i ispuštaju putnici iz vozila. To je zakonom zabranjeno, ali i opasno po život. Upravitelji cesta i policijski organi morali bi hitno reagovati i provoditi edukativne kampanje - dodao je.

Sarajlić, s druge strane, upozorava da nakon sticanja vozačke dozvole prestaje obrazovanje vozača u BiH što je, prema njegovom mišljenju pogrešno te u tom smislu ističe da nije tačno da ljudi znaju voziti ako su položili.

- Ljudi polažu s 18 godina i voze narednih 50 bez ikakve dodatne edukacije. Imamo 80-godišnjake koji su polagali u potpuno drugačijim uslovima - naveo je Sarajlić.

Obojica sagovornika zagovaraju uvođenje sistema cjeloživotnog obrazovanja u saobraćaju, koji bi obuhvatao sve generacije vozača, uz stalne kampanje i podsjećanja na pravila i opasnosti.

Problem motociklista i maloljetnika za volanom

Dotakli su se i problema maloljetnika za volanom. Prema mišljenju Šuta, tu nije riječ samo o slaboj kontroli, već i u porodici.

- Neko im je dao ključeve. Naše stanje u saobraćaju je odraz općeg stanja u društvu – kulture nasilja koja se prenosi i na ceste - stava je Šut.

Sarajlić je upozorio na sezonski fenomen – nagli povratak motociklista u saobraćaj.

- Tokom zime ih nema, a onda se u martu i aprilu iznenada pojave. I oni i ostali vozači nisu na to spremni. Precjenjuju brzine i sposobnosti svojih mašina - istakao je Sarajlić.

Uz to, često se zanemaruje važnost kompletne zaštitne opreme.

- Kaciga je minimum, ali potrebni su i štitnici, jakne, pantalone – jer klizanje po asfaltu može biti smrtonosno - naglasio je.

Šut je podsjetio da crne tačke na cestama, poput one kod Trebinja, godinama ostaju neriješene.

- Moraju se formirati koordinaciona tijela na kantonalnom i entitetskom nivou, koja će se ozbiljno baviti ovom problematikom - mišljenja je Šut.

Iznio je i primjer Kantona Sarajevo, gdje je nakon sprovedenih mjera broj poginulih prepolovljen – sa 21 u 2023. na 10 u 2024. godini.

“Kazne potrebne, ali moraju imati integritet”

Obojica sagovornika se slažu: kaznena politika mora biti oštrija.

- Naše kazne je pojela inflacija - kaže Šut i dodaje: “Parkiranje na trotoaru košta koliko i dnevna karta u garaži – to nije normalno”.

Sarajlić dodaje da kazne moraju imati integritet.

- Ograničenja brzine moraju biti realna i provodiva, inače ih građani neće poštovati - dodao je Sarajlić.

Mobiteli jedan od najvećih problema

Na sve ove probleme dodali su i onaj s infrastrukturom. Međutim, naši sagovornici su mišljenja da je to dugogodišnja problematika koja se ne može riješiti preko noći.

- Iako zakoni mogu donijeti brze rezultate, loša putna infrastruktura ostaje dugoročan problem. Imamo ceste izgrađene sedamdesetih koje ne odgovaraju današnjem broju vozila - upozorio je Šut.

Iako su droga i alkohol najveći uzročnici saobraćajnih nesreća, Sarajlić je ipak ukazao na jedan od najčešćih i najopasnijih ometača vozača – mobilne telefone. Kaže kako se mobiteli mogu svrstavati u jedan od najopasnijih saučesnika saobraćajnih nesreća jer umanjuju efikasno djelovanje vozača koji ne može pravovremeno reagovati na situaciju na putu pa dolazi do nesreća često sa smrtnim ishodom.

- Poruke se pišu i tokom vožnje. Vrijeme reakcije se produži, a pri brzini od 70 km/h u jednoj sekundi prelazimo 35 metara. Sa mobitelom – to bude i 70 metara. Tada više nije ni kočenje moguće. Zdravom čovjeku i u potpunosti psihički sposobnom treba jedna sekunda da odreaguje, e pa zamislite kako je nekome koje je pod alkoholiziranošću, drogama ili kada koristi mobitel tek onda se naprave velike štetne posljedice. Dakle, tek poslije ove jedne sekunde dolazi kočenje. I onda se to produžava na stotinu metara i ostalo. Dakle, nemojte dozvoliti da svojim nemarom, ne zato što vi niste sposobni, nego što jednostavno mi smo ipak ljudska bića, a dok mi imamo čovjeka kao faktora sigurnosti u saobraćaju, imat ćemo i nezgode. Dakle, precjenjujemo tu jednu sekundu i velike brzine - poručio je, između ostalog, Sarajlić.

(N1/DEPO PORTAL/au/Foto: Facebook)