Švedska, čije su vlasti upozorile da se zemlja treba pripremiti za opasnost od rata, najavila je ulaganje 100 miliona kruna (10 miliiona dolara) za provjeru i obnovu svojih skloništa civilne zaštite.

Švedska i druge evropske zemlje najavile su planove za povećanje potrošnje za odbranu nakon ruske invazije na Ukrajinu i, nedavno, zbog sumnji u predanost američkog predsjednika Donalda Trumpa NATO-u.

Nordijska zemlja ima 64.000 odbrambenih bunkera - više nego skoro bilo koja država na svijetu - s prostorom za oko sedam miliona ljudi. Otkako se Švedska pridružila NATO-u u martu 2024., njena Agencija za civilnu zaštitu (MSB) pojačala je inspekcije skloništa, od kojih su neka dovoljno velika da prime hiljade ljudi odjednom.

Prema MSB-u, skloništa civilne zaštite pružaju zaštitu od udarnih valova i fragmenata bombi, eksplozije i toplinskih valova od nuklearnog oružja, radioaktivnih padavina, plinova od hemijskog i biološkog oružja. Vlada također ulaže u poboljšanje kapaciteta hitnih službi za rad tokom sukoba, jačanje kibernetske sigurnosti i obnavljanje zaliha lijekova. MSB je saopćio da je započeo veliki projekt modernizacije nuklearnih skloništa, zadatak za koji se očekuje da će trajati "dvije do tri godine". Do sada su započeli radovi na 25 od 80 posebno velikih skloništa, navodi se.

U 2025. godini agencija planira zamijeniti filtere koji pomažu u zaštiti ljudi u skloništima od hemijskog i radiološkog oružja.

Premijer Ulf Kristersson izjavio je u januaru da Švedska "nije u ratu, ali nema ni mira", navodeći hibridne napade, sumnju na sabotažu u Baltičkom moru i posrednički sukob koji se vodio na njezinom tlu. Prošle je sedmice najavio planove za povećanje potrošnje za odbranu za 30 milijardi dolara u narednoj deceniji.

Stockholm je srezao vojne izdatke nakon završetka Hladnog rata, ali ih je ponovo počeo povećavati kada je Rusija jednostrano anektirala Krim 2014. Vlasti su reaktivirale švedsku strategiju "potpune odbrane" - koja kombinira aktivnosti vojne i civilne zaštite - 2015., a počele su je dodatno jačati nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Između ostalog, vlada je stvorila poziciju ministra civilne zaštite koji će raditi uz ministra oružanih snaga, tako da se mogu mobilizirati civili, kao i vojska. Skandinavski susjed Danska zasebno je objavila da će kupiti neobjavljeni broj raketa za protuzračnu obranu Mistral koje proizvodi francuska firma MBDA. Također je navedeno da će kupiti 130 oklopnih vozila od finske firme Patria za 275 miliona dolara, prenosi Reuters.

(FENA/ad)