Rajzerov triton ili bosanski alpski triton (Ichthyosaura alpestris ssp. raiseri) je endemski vodozemac koji obitava isključivo na užem području Prokoškog jezera u Bosni i Hercegovini. Alpski triton (Ichthyosaura alpestris) naseljava područje centralne Evrope, ali ova specifična podvrsta živi samo na uskom dijelu planine Vranice i po svim paramentrima je kritično ugrožena. 

Tekst i foto: Adnan UČAMBARLIĆ

Podvrsta reiseri je specifična po tome što ima disproporcionalno širu glavu u odnosu na druge alpske tritone.

Prokoško jezero, smješteno na planini Vranica, postalo je poprište borbe za očuvanje ove krhke podvrste, a ključnu ulogu u tome ima Zemaljski muzej BiH.

Adnan Zimić, kustos s Prirodnjačkog odjela Zemaljskog muzeja, predvodi ovu bitku uz podršku UNDP-a u okviru projekta Održivost zaštićenih područja - SPA i u saradnji s Javnim komunalnim preduzećem Šćona iz Fojnice, koje brine o spomeniku prirode Prokoško jezero.

- Radi se o stenoendemičnoj vrsti koja živi samo u Prokoškom jezeru i okolici. Nažalost, jezero je prije stotinjak godina poribljeno i ubačena je kalifornijska pastrmka. Otrov tritona nije dovoljno jak da se zaštiti od nje. U bari kojoj živi, triton je top predator i niko ga ne jede, no kalifornijska pastrmka ga je, kao invazivna vrsta, skoro istrijebila. Mogao se još naći na obali Prokoškog jezera, ali je tu introducirano još četiri-pet vrsta riba te je danas situacija takva da u jezeru ima preko pet tona ribe. Uvidjeli koliko je situacija loša i da tritona više nema u jezeru te da obitava u svega nekoliko bara oko jezera, a koje su u jako lošem stanju - zbog kvadova koji dižu prašinu, zagađenja od stoke, klimatskih promjena. Zbog toga su te bare bile podložne presušivanju, a jedna je i presušivala tokom godine, ali su tritoni bili primorani da pređu iz jezera i preživljavaju u takvim uslovima.

Mi smo tada uzeli 10 mužjaka i 10 ženki kako bismo ih sačuvali od izumiranja, ovdje u Zemaljskom muzeju. Također sam predložio ideju da se bare, u kojima žive, prodube i izvadi sav mulj te sada imamo dvije lokve pune vode i tritoni su počeli da rastu u njima. Trenutno, u muzeju, nismo u fazi uzgoja, već samo proučavamo njihovu biologiju. Evo sada, u prvoj fazi, gledamo koliko jaja ženka može donijeti, i sl. Ovo radimo već drugu godinu i naredne godine ćemo imati već neke rezultate koje ćemo moći objaviti - ispričao je Zimić za DEPO Portal.

(DEPO PORTAL/au)