Po zvaničnom popisu stanovništva iz 1991. godine, Opština Srebrenica je imala 36.666 stanovnika, raspoređenih u 81 naseljenom mjestu na na 527 km² teritorije. Danas se ne zna tačan broj onih koji stalno žive u Srebrenici i po nekim procjenama to je ukupno do 5000 stanovnika, dok je samo na gradskom području prije rata živjelo blizu 10 000 ljudi, piše N1.

Srebrenička sela, nekada su bila puna života, dječje graje i žamora koji se miješao sa glasanjem stada, čobana i pasa čuvara. Čuo se zov ezana i zvona sa seoskih džamija i crkava… U većini srebreničkih sela danas vlada tišina. Prazna su u ruševinama i zarasla u korov.

Gotovo do svih sela prije rata se moglo uskim šumskim putevima koje je za svoje potrebe prvenstveno, ali i za potrebe stanovništva u selima gradilo, pa i održavalo šumsko gazdinstvo „Drina“ koje je za to imalo posebnu službu. Dobar dio lokalnih puteva na području opštine Srebrenica i danas je, najvećim dijelom, izlokani makadam, a do mnogih sela i zaselaka, posebno tamo gdje danas nema stanovnika, putevi su zarasli i neprohodni.

Ipak dosta puteva je u funkciji, dosta je i novog asfalta koji su finansirale entitetske i lokalne vlasti, ali i uz veće ili manje učešće samih mještana čiji doprinos se ogledao u radnim akcijama na čišćenju, popravci ili održavanju putne infrastukture ili u novčanom učešću u gradnji i asfaltiranju i nije ni malo zanemarljiv. Od svih 19 mjesnih zajednica, koliko ima opština Srebrenica, na tom polju ličnog doprinosa, najviše su dosad uradili mještani MZ Luka. Bilo da su se vratili i žive u selu ili su u tzv. dijaspori, diljem zemaljske kugle gdje gdje ih je ratni vihor i poratno iseljavanje odnijelo.

O putu koji Lučanima i Kruševcima život znači, često i bukvalno, pisali smo u više navrata, jer nerijetko ostanu zameteni snijegom i odsječeni od svijeta, bez struje i telefonskog signala. Ove zime u decembru, ukop i dženaza jedne osobe u Luci su više dana morali biti odlagani zbog neprohodnog puta.

Prvu akciju za popravku i asfaltiranje puta do Mjesne zajednice Luka mještani su pokrenuli 2019. godine. U akciju prikupljanja sredstava kao njihovo učešće u izgradnji puta, uključili su se svi mještani, koliko je ko mogao, barem iznosom u vrijednosti jedne ovce, a neki su dali i po hiljadu i više maraka ili dolara.

Stari hadžija Fehim Habibović sa suprugom je veći dio godine u Krušev dolu i od početka je aktivan učesnik svih akcija za obnovu i dobrobit ovog kraja.

“U dvije faze od 2019. do 2022. godine uradili smo oko tri kilometra puta iz našeg sela, i potrebno je još da uradimo oko 1400 metara asfalta do spajanje puta sa Lukom. Tako bi nam negdje do Vukoljina Stana trebalo oko 5000 metara. Zamolio bih sve one koji mogu pomoći od institucija do pojedinaca, da nam sad pomognu, jer uistinu nam je potrebna pomoć. Takođe molimo onoga ko može pomoći da se škola otvori za učenike koja je obnovljena u Luci prije dvadesetak godina, ali nikad nijedno dijete nije krenulo u tu školu, iako je bilo djece u Krušev dolu a danas ih zbog toga nažalost nema i školu pohađaju u Federaciji BiH i ako se ovaka nebriga nastavi za deset godina oba sela će ostati prazna. Da ne pričam o tome kakva turistička destinacija bio ovo mogla biti, kako ljetna tako i zimska s obzirom da smo u nacionalnom parku Drina”, kaže starina koji je preživio i srbijanski logor Šljivovica i opet se među prvim vratio o rodno selo 50 kilometara od Srebrenice na granici sa Srbijom.

U posljednjih pet godina mještani su do danas uradili blizu 10 kilometara asfaltnog puta u selima Luka i Krušev Do i dionica iz sela ka mjestu gdje se putevi iz sela spajaju u jedan. Sve su to uradili što od vlastitih sredstava koja su prikupili, što od sredstava koje je u tu namjenu dalo Federalno ministarstvo za izbjegla i raseljena lica i opština Srebrenica.

“U ovoj godini zajednički plan nam je asfaltirati blizu pet kilometara puta, najprije do Karićevog Laza sa obje strane, gdje se putevi iz sela sastaju pa dalje, uzbrdo do Vukoljinog Stana, gdje se put račva u dva pravca što dalje vode u Srebrenicu ili na drugu stranu ka Žepi, Rogatici i Han Pijesku. Planirani radovi su ukupne vrijednosti oko pola miliona maraka od čega gotovo polovinu trebaju prikupiti sami mještani. Na dobrom putu smo da to i ostvarimo jer trenutno na računu imamo 98 000 KM i još uvijek stižu uplate naših građana i prijatelja”, kaže Muhamed Duraković koji vodi ovu zajedničku akciju za MZ Luka i dodaje: “Toliko smo do sada iskupili, ali ima puno ljudi koje je omela ova trenutna politička situacija u BiH, a čekaju još da vide da li smo prošli za podršku kod Federalnog ministarstva za izbjegla i raseljena lica a nadamo se i podršci Opštine.”

Slične akcije vode i u drugim srebreničkim selima. Mještani Klotjevca sela na obali jezera hidrolektrane Perućac na Drini u kraju koji ima izuzetne preduslove za razvoj turizma, jer se takođe nalazi u Nacionalnom parku Drina Srebrenica vode akciju prikupljanja sredstava za asfaltiranje nekoliko kilometara puta koji bi njihovom selu bio prozor u svijet. Evo šta o tome kaže Hamed Mešanović jedan od mještana sela smještenog na samom ulazu u čuveni kanjon Drine:

“Nama je put problem broj jedan koji nam zagorčava život, jer djeca trebaju u školu, neko kad se razboli treba doktoru, a da ne govorimo o tome da naše proizvode od kojih živimo, treba voziti na prodaju. Došli bi ovdje i turisti da je put bolji, a i nama koji smo se vratili na svoje bi to valjalo, jer bi mogli prodati povrće, voće, sir, kajmak itd. Ja imam stoku, turistima bi trebalo mesa. Moja supruga gaji povrće u plasteniku, sve bismo to mogli ovdje prodati i od toga fino živjeti.”

Ovih dana Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je usvojila Plan povratka, obnove, gradnje i razvoja održivog povratka za 2025. godinu, u kojem je pored ostalog i „Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele 5.000.000 KM s kapitalnih transfera drugim nivoima vlasti i fondovima u svrhu podrške implementaciji održivom povratku, izbjeglih i prognanih lica sa područja regije Srebrenica“ u koju povratnici na području opštine Srebrenica polažu velike nade da će i njima od toga biti koristi da brže dođu do puta.

Ulaganja u putne komunikacije bila je jedna od najvećih stavki u rashodima opštinskog budžeta u mandatu prethodne lokalne vlasti. Budžet opštine Srebrenica je po riječima aktuelnog načelnika Miloša Vučića bio za oko 7 miliona maraka u gubitku pri njegovom preuzimanju mandata prije 4 mjeseca i pošto ima sumnji u opravdanost nekih izdataka zatražena je revizija i izvješaj o kome će opštinska skupština uskoro raspravljati.

Hoće li u ovoj godini biti podrške u gradnji lokalnih puteva, konkretno ovog za Luku pitali smo načelnika Srebrenice Miloša Vučića:

"Drastično će biti smanjeni izdaci za puteve, ali smatram da time oni neće biti mnogo ugroženi jer se za mnogo manje novca, na istom ili čak i većem nivou, nego do sada može održavati kvalitet lokalnih saobraćajnica u nadležnosti opštine. Vezano za ta ulaganja iz Federacije imamo neka obećanja ali i neka loša iskustva. Konkretno dobili smo opomenu za plaćanje duga od 20 000 KM za dionicu puta prema selu Žedanjsko u MZ Sućeska. Tu se Kanton Sarajevo obavezao da plati ali nikad to nisu uradili i naravno nama je sad došla opomena za plaćanje.”

On je dalje za N1 rekao da je jako nezahvalno govoriti o visini novih investicija u ovo vrijeme kada su ekonomski, u pitanje dovedeni i kantoni, entiteti i država a i širi region.

- Sve inicijative građana za uređenje njihovih lokalnih zajednica, sela gledaćemo da u skladu sa finansijskim mogućnostima, maksimalno podržimo. Prioritete će imati one lokalne zajednice koje iskažu za to veće interesovanje a jedan vid tog interesovanja je svakako u količini novca koji sami sakupe u tu namjenu. Mještani MZ Luka su za veliku pohvalu, svaka im čast i želio bih da takvih primjera imamo što više, u svakom pogledu i da svi zajedno radimo na oporavku ruralnih terena u Srebrenici - kazao je za kraj načelnik Miloš Vučić.

(DEPO PORTAL/mm)