Prema najnovijem izvještaju Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu i Europske opservatorije za zdravstvene sisteme, objavljenom krajem januara, zdravstveni sistemi u 15 zemalja izvan Europske unije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, suočavaju se s brojnim izazovima.

Izvještaj "Health Systems in Action Insights" pruža sveobuhvatan pregled strukture, učinkovitosti i mogućnosti za poboljšanje zdravstvenih sistema, pri čemu se ističu kardiovaskularne bolesti i rak kao vodeći uzroci smrtnosti u BiH. Među ključnim faktorima rizika izdvajaju se pušenje, smanjena fizička aktivnost, loša prehrana, povećane masnoće u krvi i hipertenzija, koji i dalje predstavljaju ozbiljan izazov za javno zdravlje.

Alarmantna statistika pušenja 

Prevalencija pušenja u BiH iznosi oko 44%, dok je čak 50% odrasle populacije izloženo pasivnom pušenju. Ove brojke znatno premašuju evropski prosjek, ukazujući na ozbiljan javnozdravstveni problem koji zahtijeva hitne mjere. Statistike naglašavaju potrebu za donošenjem politika i strategija usmjerenih na smanjenje stope pušenja, prateći globalne ciljeve EU, koja teži smanjenju broja pušača na 5% do 2040. godine. Zabilježen je povećan broj mladih osoba koje obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti.

Šta preporučuju domaći stručnjaci?

Specijalista interne medicine i subspecijalist kardiolog doc. dr. sc. Elnur Smajić istakao je važnost prevencije kardiovaskularnih bolesti kroz kontrolu ključnih faktora rizika.

"Prevencija kardiovaskularnih bolesti temelji se na kontroli faktora rizika kao što su zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, održavanje optimalnog krvnog pritiska i nivoa holesterola te prestanak pušenja. Kontrolom ovih faktora značajno se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.“

Međutim, za pušače koji se suočavaju s recidivima i ne mogu trajno prestati, dr. Smajić sugerira razmatranje manje štetnih alternativa:

"Istraživanja su pokazala da duhanski dim sadrži preko šest hiljada različitih materija, od kojih je oko stotinu prepoznato kao štetno ili potencijalno štetno po zdravlje. Smanjenje izloženosti duhanskom dimu ključno je za umanjenje zdravstvenih rizika. Kod pacijenata koji uprkos pokušajima doživljavaju recidive i ne mogu trajno prestati pušiti, bolje je razmotriti manje štetne bezdimne alternative kod kojih ne dolazi nastanka dima, odnosno ne dolazi do sagorijevanja“, zaključuje dr. Smajić. 

Dok BiH nastavlja tražiti rješenja za smanjenje broja pušača, primjeri poput Švedske mogu poslužiti kao smjernica za oblikovanje javnozdravstvenih politika.

Švedska kao primjer uspješne javnozdravstvene strategije

Sredinom novembra prošle godine, Švedski zavod za javno zdravstvo objavio je da je Švedska postala prva zemlja na svijetu koja je prema međunarodnim standardima dosegnula status zemlje bez duhanskog dima, što znači da ima manje od 5 posto pušača u odrasloj populaciji. Prema posljednjim službenim podacima u ovoj zemlji puši svega 4,5 posto odraslog stanovništva.

Švedska je taj uspjeh postigla kombinacijom stroge regulative pušenja u javnim prostorima i prihvatanjem bezdimnih duhanskih i nikotinskih proizvoda, prije svega oralnih nikotinskih proizvoda, kao manje štetnih zamjena za cigarete. Dakle, švedski pristup kombinuje metode kontrole duhana s javnozdravstvenom strategijom smanjenja štete. 

Ovaj pristup rezultirao je i smanjenjem zdravstvenih rizika povezanih s pušenjem. Naime, prema najnovijem izveštaju koji su objavili međunarodni zdravstveni stručnjaci pod nazivom „Bez dima, manje štete“, uprkos sličnom nivou ukupnog korištenja nikotina među svojim stanovnicima, Švedska ima znatno niže stope oboljevanja od bolesti povezanih s pušenjem u poređenju s drugim evropskim narodima.

Ova zdravstvena studija pokazuje da, iako se u Švedskoj nikotin koristi ništa manje u odnosu na evropski prosjek, ova zemlja ipak ima čak do 41 odsto manju incidencu raka pluća i manje od polovine smrtnih slučajeva povezanih s pušenjem u poređenju s drugim evropskim zemljama.

(DEPO PORTAL/jk)