Na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dosadašnja delegatska rasprava o Prijedlogu zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" svodi se na tvrdnje delegata Hrvata da javna kompanija BH-Gas nema kapacitet za nosioca tako značajnog projekta kao što je plinovod Južna interkonekcija te na odgovore iz klupa Kluba bošnjačkog naroda da je BH-Gas kredibilan za tu ulogu.

Zakon o Južnoj interkonekciji predložili su Domu naroda delegati Bošnjaci zatraživši raspravu i odlučivanje po hitnom postupku, dok su iz delegatskog Kluba Hrvata danas pokušali da uspore proceduru jer, kako su kazali, tako značajan projekat kao što je Južna interkonekcija ne treba “prelamati preko koljena” i treba zatražiti i mišljenje Federalne vlade. 

Bošnjaci su odgovorili da su već tražili Vladino mišljenje ali da ga ona dosad nije dostavila.

Na koncu je obavljeno glasanje i prijedlog Bošnjaka o hitnoj proceduri te o prekompoziciji najavljenih tačaka dnevnog reda je prihvaćen i zakon o Južnoj interkonekciji je pozicioniran kao druga tačka umjesto posljednja, kako je prvobitno najavljenim dnevnim redom bilo predloženo.

Bošnjaci su predložili ovaj zakon u identičnom tekstu u kakvom ga je već odobrio Predstavnički dom na sjednici održanoj u prvoj polovini prošlog mjeseca.

Tokom tadašnje zastupničke rasprave, zagovornici su naglašavali da zakon uveliko doprinosi energetskoj nezavisnosti odnosno smanjenju zavisnosti Bosne i Hercegovine od snabdijevanja gasom iz Rusije jer predviđa još jedan dotok plina u BiH. Preciznije, predviđena je izgradnja gasovoda između BiH i Hrvatske, povezanog s terminalom ukapljenog plina (LNG) na hrvatskom ostrvu Krk, a samim tim i sa evropskim gasovodima. Iz pravca Hrvatske, gasovod bi prolazio preko zapadne Hercegovine do srednje Bosne i Hercegovine. Predviđeni nosilac projekta je javna kompanija BH-Gas.

Da bi projekat bio realizovan, neophodno je da zakon o Južnoj intekonekciji odobre u potpuno istom tekstu oba doma u Federalnom parlamentu.

(FENA/ad)