Urbanističko planiranje u Sarajevu predstavlja izazovan proces koji se suočava s brojnim problemima, uključujući nedostatak jasnih pravnih okvira, neplanski razvoj i zagađenje zraka. Situacija postaje sve zabrinjavajuća, posebno u kontekstu sve veće urbanizacije i pritiska na resurse. 

Iako su preduzete određene mjere, poput izrade Studija o ventilacionim koridorima, nedostatak sveobuhvatnog pristupa i saradnje među različitim stručnjacima otežava efikasno rješavanje takvih pitanja, piše Akta.ba.

ZAGAĐENJE ZRAKA I NEPLANSKI RAZVOJ: URBANISTIČKI IZAZOVI SARAJEVA

Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, suočava se s ozbiljnim problemima zagađenja zraka, posebno tokom zimskih mjeseci. Problemi ugrožavaju zdravlje stanovništva i narušavaju kvalitet života u gradu. Urbanističko planiranje ima značajnu ulogu u očuvanju kvaliteta zraka. Odluke o gradnji visokih zgrada u ventilacionim koridorima, koji su ključni za prirodnu cirkulaciju zraka, postale su predmet rasprava među stručnjacima i javnošću.

Problemi zagađenja zraka u Sarajevu imaju dugu historiju, a uzroci su višestruki. Prvi faktori uključuju industrijsku aktivnost koja se nije dovoljno regulisala tokom godina, uz sve veće korištenje fosilnih goriva za grijanje domaćinstava. Također, porast broja motornih vozila u gradu doprinio je povećanju emisije štetnih čestica. Klimatski faktori, poput temperaturne inverzije koja se često javlja u zimskim mjesecima, dodatno pogoršavaju situaciju, jer zagađivači ostaju „zarobljeni“ u gradskim dolinama.

Zagađenje zraka ima brojne negativne posljedice po zdravlje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, izlaganje zagađenom zraku može izazvati respiratorne bolesti, kardiovaskularne probleme, pa čak i preranu smrt. Osim zdravstvenih posljedica, zagađenje ima i ekološke učinke, uključujući oštećenje biljnih i životinjskih vrsta u urbanim sredinama.

U ovom aspektu, ventilacioni koridori čine neizostavan dio urbanističkog planiranja. Navedeni koridori omogućavaju cirkulaciju zraka kroz grad i pomažu u razbijanju koncentracije zagađivača. Kroz pravilno planiranje, vlasti mogu osigurati da ovi koridori ostanu slobodni od visoke gradnje, čime se štiti prirodni protok zraka i smanjuje zagađenje.

ŠTA NALAŽE ZAKON?

Prema Zakonu o zaštiti zraka, član 49. nalaže da se do 2018. godine izradi studija koja će utvrditi mikroklimatsku sliku kantona i definisati ograničenja u građenju kako bi se zaštitila prirodna cirkulacija zraka.

Iako je rok istekao, Studija je objavljena tek 2020. godine, u kojoj se preporučuju određena ograničenja gradnje, kao što su zabrana gradnje u zoni od 20 metara od rijeke Miljacke i ograničenja visine u širem području Sarajeva. Međutim, kasnije je Skupština Kantona donijela odluku da ukine ranije postavljena ograničenja visoke gradnje u ventilacionim koridorima.

Prije fokusa na ovu problematiku, potrebno je predstaviti kratki historijat, odnosno, šta (ni)su vlasti uradile, unazad četiri godine, o čemu dalje možete čitati ovdje. 

(DEPO PORTAL/ad)