BUNDESTAG ODOBRIO NACIONALIZACIJU ENERGETSKOG SEKTORA

Njemačka vraća socijalizam na velika vrata: Idu zapljene rafinerija, fiksiranje cijena, redukcije...

Biznis Klub23.05.22, 07:00h

Njemačka vraća socijalizam na velika vrata: Idu zapljene rafinerija, fiksiranje cijena, redukcije...
Ministarstvo gospodarstva Njemačke, europske gospodarstvene alfe i omege te vječnog uzora svim svjetskim ekonomijama, u strahu od potpunog ruskog embarga, priprema se na krizno preuzimanje kontrole nad ključnim poduzećima u energetskom sektoru, o kojima ovisi industrija čelika, plastike i automobila. Federalna vlada tako planira postati glavni financijer i jamac energetskim tvrtkama, a neke rafinerije mogla bi i samoinicijativno uzeti pod svoje okrilje

 

 

 

 

Izvor: Slobodna Dalmacija

Piše: Marin Prvan

 

Ukrajinska kriza se, osim ratovanja na terenu, jednakom snagom i opsegom prelijeva i u ekonomsku sferu visoko globaliziranog svijeta. Cijene namirnica ne prestaju rasti, opća neizvjesnost i strah od daljnje eskalacije već mjesecima vrše pritisak na burze, a oligarsi – doduše samo oni s ruskom putovnicom – svakodnevno sve više otkrivaju da se Zapad gnuša socioekonomske nejednakosti, iako samo one što se može povezati s Putinom. Ipak, ono što posebno stavlja svjetske lidere na muke jest energetski sektor ili, točnije, ovisnost ekonomije o fosilnim gorivima.


Otkako je ruski predsjednik odlučio uzvratiti na sankcije nametnute njegovu narodu recipročnim akcijama, Europa se počela buditi iz sanjarenja o sebi kao predvodniku zelene tranzicije i svojoj gospodarstvenoj neovisnosti, ostajući suočena s apstinencijskom krizom uzrokovanom prestankom dotoka slatkih fosilnih goriva s njezina istoka. A kada stvari dođu do grla i nema više prostora za zabavne igrice ponude i potražnje, na mjesto kormilara sistema za održavanje života uskače – država.


Tako se Ministarstvo gospodarstva Njemačke, europske gospodarstvene alfe i omege te vječnog uzora svim svjetskim ekonomijama, u strahu od potpunog ruskog embarga, priprema na krizno preuzimanje kontrole nad ključnim poduzećima u energetskom sektoru, o kojima ovisi industrija čelika, plastike i automobila. Federalna vlada tako planira postati glavni financijer i jamac energetskim tvrtkama, a neke rafinerije mogla bi i samoinicijativno uzeti pod svoje okrilje.


Da je nacionalizacija njemačke energetike zaista pred vratima, potvrdio je Bundestag tako što je 12. svibnja odobrio opsežnu reformu njemačkog Zakona o energetskoj sigurnosti (EnSiG), koji datira iz vremena prve naftne krize 1970-ih. Već tada je ovaj akt podrazumijevao opsežne ovlasti izvršne vlasti za donošenje mjera u slučaju energetske krize, što će sada biti dopunjeno dodatnim mogućnostima utjecaja države. To znači da se od sada operateri tamošnje kritične infrastrukture mogu staviti pod nacionalno skrbništvo ili, u krajnjem slučaju, čak biti izvlašteni.


STAVLJANJE TRŽIŠTA PO STRANI


Na taj način njemačka vlada nastoji osigurati zadovoljenje vitalnih energetskih potreba, za razliku od tržišnih mehanizama koji reagiraju samo na podražaje maksimiziranja profita. To uključuje propise o proizvodnji, distribuciji te korištenju energije i njezinih izvora. Dodatno, opskrba i uporaba energije mogu biti ograničeni u smislu vremena, mjesta ili količine. To izričito uključuje fiksiranje maksimalnih cijena energenata ili njihovo snižavanje u skladu s tržišnim korekcijama, kao i, na primjer, ograničenje brzine ili zabrane vožnje za motorna vozila.


Time je otvoren i put za olakšanu provedbu europskog mehanizma solidarnosti, budući da sad njemačka vlada može upotrijebiti instrumente EnSiG-a kako bi ispunila svoju obvezu isporuke plina drugim državama članicama EU-a. Proporcionalno, ovaj zakon predviđa da Njemačka može jednako tako nabavljati LNG od ostalih partnera u Uniji. Dakle, veće ovlasti države ovako omogućuju i altruizam, koji je za tržište nepoznat pojam (zbog čega moraju postojati dobrotvorne akcije).


Federalna vlada može, ako se detektira rizik da energetska tvrtka neće na odgovarajući način ispunjavati obveze osiguravanja sigurnosti opskrbe, dotičnoj tvrtki nametnuti povjereničku upravu. Konkretno, pravo glasa dioničara može se privremeno suspendirati ili prenijeti na agenciju savezne vlade, a u krajnjoj nuždi bit će moguće i izvlaštenje udjela u takvim tvrtkama. Vlada Angele Merkel sličan je potez povukla 2018., kada je državna razvojna banka KfW kupila 20 posto udjela operatera energetske mreže 50Hertz kako bi blokirala ponudu kineske kompanije.


No, njemački protekcionizam je, zapravo, na snagu stupio već 1. travnja, kada je njemačka Savezna agencija za mreže preuzela upravljanje Gazprom Germanijom. Naime, ta podružnica ruskog energetskog diva, koji je zadovoljavao 40 posto njemačkih potreba za plinom, prodala je krajem ožujka za sto rubalja (otprilike jedan euro) 0,1 posto vlasništva opskurnom dioničkom društvu Palmari i predala mu stopostotno upravljanje tvrtkom. Prva i jedina odluka Palmarija je bila, u skladu s Putinovim prijetnjama odmazdom, likvidiranje Gazprom Germanije. To je njemačka vlada trenutačno označila kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti.


"Svjesni smo odgovornosti za pouzdanu opskrbu plinom koja dolazi s ovim pothvatom. Naš cilj je da se Gazprom Germania vodi u interesu Njemačke i Europe", rekao je predsjednik Agencije Klaus Müller o konfiskaciji infrastrukture u stranom vlasništvu.

 

Gazprom Germania preko firmi u svom vlasništvu kontrolira skladišta plina u Njemačkoj i Austriji s kapacitetom od šest milijardi kubičnih metara. Najveće je skladište u Rehdenu, u Donjoj Saskoj, na dubini od dva kilometra i površine od oko 910 nogometnih igrališta. Sada će Savezna agencija za mreže prije svega imati zadatak popuniti plinska skladišta, u skladu s novim njemačkim zakonom (početkom listopada najmanje 80 posto, a početkom prosinca 90 posto).


Nastavak teksta čitajte ovdje.

 

(DEPO PORTAL/ad)

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 47

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još