Stranica Global Firepower svake godine još od 2006. objavljuje godišnji izvještaj i rang listu 140 nacionalnih oružanih snaga. I svake godine se s velikom pažnjom ta rang lista prati u zemljama bivše Jugoslavije, gdje je, iz razumljivih razloga, vojno odmjeravanje i dalje aktualno.

I po podacima za 2022. Srbija je, kao i godinu dana prije, po jačini vojske ispred Hrvatske. Srbija je u 2022. rangirana na 61. mjesto od 140 zemalja, a Hrvatska je korak iza, na 62. Prošle godine je Srbija bila na istom, 61., a Hrvatska na 63. mjestu.

Premda Global Firepower svoj indeks snage i vojne moći računa na temelju više od 50 faktora, ima tu i nelogičnosti, a i pogrešnih podataka. Primjerice, za Hrvatsku stoji da joj je godišnji vojni proračun jači od 2 milijarde američkih dolara, a vojni proračun Srbije da je dvostruko manji, tek nešto više od 1 milijardu dolara. To je, naravno, potpuno krivi podatak, jer je hrvatski vojni proračun s uvećanjem za prvu ratu otplate Rafalea sada u rangu 1,1 milijarde dolara, dok će proračun Srbije u 2022. doseći oko 1,35 milijardi dolara. No, svejedno, s obzirom da se ova lista stvara iz godine u godinu, ipak ju se može uzeti kao donekle relevantnu.

Činjenica jest da se u posljednjih nekoliko godina Srbija intenzivno naoružava i diže godišnje svoj vojni proračun i po 40-ak posto. Za usporedbu, još 2017. Hrvatska se nalazila na 68. mjestu, a Srbija na 89. Dakle, veliki skok Srbije na ovoj vojnoj listi u samo pet godina, jer se probila s 89. na 61. mjesto, nije iznenađenje, s obzirom da je u međuvremenu Srbija modernizirala cijelu eskadrilu od 12 MIG-ova 29, nabavila 20-ak tenkova T-72, novi protuavionski raketni sustav Pantsir S-1, potom borbene helikoptere MI-35, te novi protuoklopni raketni sustav Cornet, sve iz Rusije. Iz Kine joj stiže kopija PZO sustava velikog dometa FK-3 (kopija ruskog S-300), a već su stigle kineske borbene bespilotne letjelice, a dolaze slične iz Turske.

Da se Hrvatska nije konačno odlučila na pojedinačno najveću vojnu nabavku u svojoj povijesti, kupovinu 12 malorabljenih višenamjenskih vojnih zrakoplova Rafale iz Francuske za milijardu eura, od čega je više od trećine već isplaćeno krajem 2021., njezino zaostajanje za Srbijom bilo bi de facto i veće.

Od zemalja bivše državne zajednice, nakon Srbije i Hrvatske sljedeća po vojnoj moći je Slovenija, na 86. mjestu, BiH je na 123., Sjeverna Makedonija na 134., a Kosovo je 139. i od njega je manje vojno moćan samo Butan, himalajska kraljevina na 140. mjestu, koja uostalom uopće ni nema vojsku, nego tek policiju.

Pri tom, Crne Gore uopće nema na ovoj listi, premda ima vojsku. Mađarska je na 56. mjestu, Austrija na 58., Slovačka na 60. Dosta jaku vojsku ima Rumunjska, koja je na 38. mjestu, Norveška na 33., Grčka na 27. Izael je 18. na svjetskoj rang listi, Njemačka tek 16., Turska 13.

Italija je rangirana na 11. mjestu. Deseto mjesto drži Brazil, Pakistan je na 9., UK na 8., a najbolje plasirana evropska i EU zemlja je Francuska na 7. mjestu. To je, naravno, dosta čudan izbor, s obzirom da je Francuska i nuklearna sila, a posjeduje i nuklearni nosač aviona, te nuklearne podmornice. No, na rang listi Global Firepowera od nje su jači, primjerice, Južna Koreja i Japan, koji su na 6. i 5. mjestu. Indija je na 4., a u samom vrhu su trećeplasirana Kina, drugoplasirana Rusija i još uvijek najmoćnija vojna sila na svijetu SAD na prvom mjestu.

(Vecernji.ba, DEPO PORTAL/md)