Potez Valentina Inzka se u srpskim medijima uglavnom tumači kao osvetnički čin na kraju njegovog mandata, koji će umjesto pomirenja dovesti do još većih napetosti kako u BiH tako i u regionu.

Odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da nametne zakon o negiranju genocida je već nekoliko minuta po objavljivanju izazvala brojne reakcije od Banjaluke do Beograda.

Praktično uporedo sa tom viješću beogradski mediji su zabilježili izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika kako je Inzkova odluka „ekser u mrtvački kovčeg BiH" i da „genocida nije bilo".

Nepromišljena odluka

Srpski zvaničnici su takođe osudili pomenutu odluku, i kako kaže predsjednica Vlade Ana Brnabić „ona će još više udaljiti Sarajevo i Federaciju od Republike Srpske".

„Mislim da je to nepromišljena i neodgovorna odluka, posebno jer će zbog toga na meti biti predstavnici institucija što će napraviti veliki problem", dodala je srpska premijerka.

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković ocijenio je da jučerašnja odluka "ne može nikome donijeti ništa dobro, kao ni bilo koji drugi nametnuti stav, odluka ili zakon".

Oglasio se i srpski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, koji smatra da se „istina ne može nametnuti zakonom. Odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko riješio je da Srbe ućutka i zabrani im da govore istinu o građanskom ratu u BiH", naveo je Vulin, koji Inzkovu odluku vidi „kao osvetu svim građanima BiH".

Beogradski mediji bilježe i izjavu austrijskog šefa diplomatije Aleksandera Šalenberga koji ističe „da mentalno i emotivno to možemo da shvatimo, ali žalim da se moralo posegnuti za takvim mjerama".

Saopštenjem se oglasio i Muzej žrtava genocida iz Beograda koji „smatra da je odluka Inzka očigledna reakcija na temeljan i detaljan, činjenicama potkrepljen nedavno objavljeni izvještaj tima međunarodno priznatih stručnjaka koji je ratni zločin počinjen na području Srebrenice ispravno kvalifikovao kao takav, ukazujući da on u sebi ne sadrži elemente genocidne namjere, odnosno genocidne radnje".

Otvaranje nepotrebnog fronta

Tajming ovakve odluke je u najmanju ruku nekorektan, ističe za DW politički analitičar Cvijetin Milivojević, „jer će posljedice te odluke podnositi budući visoki predstavnik u BiH. Kako je Inzko trpio kritike obje strane, i srpske i bošnjačke, vjerovatno je želio da izađe iz čitave priče zapamćen po nečemu. To je otvaranje još jednog fronta u prilično nezgodnom trenutku - mi smo još uvijek u julu mjesecu, kada imamo užasna sjećanja na ono što se dešavalo u Srebrenici na jednoj strani, ali i na ono što se dešavalo u ostalom dijelu Podrinja na drugoj strani, i ovo prije svega nije vrijeme za jednu takvu vrstu dramatične odluke", kaže Milivojević.

Cvijetin Milivojević smatra da onaj ko želi dobro Bosni i Hercegovini, „ne bi trebalo da se na ovako dramatičan način stavlja na jednu stranu. Ko želi mir u BiH, on ne donosi ovakve odluke".

Poruka Beogradu i Banjaluci

Odgovorni urednik nedjeljnika „Vreme" Filip Švarm čitav događaj posmatra u nešto širem regionalnom kontekstu, i podsjeća na rezolucije o Srebrenici koje su donošene na Kosovu i u Crnoj Gori, koje su naišle na osudu Beograda.

„Mislim da je nakon negativnih reakcija iz Beograda ovo na neki način na kraju njegovog mandata neka vrsta političkog solidarisanja sa Federacijom BiH, Kosovom, Crnom Gorom, pa i Hrvatskom. To je neka vrsta poruke zvaničnom Beogradu da međunarodna zajednica, makar onaj dio koji predstavlja Inzko, jeste u boljim odnosima sa srpskim susjedima nego sa samom Srbijom. Ali, to je i upozorenje da bi Republika Srpska mogla da dospije u neku vrstu izolacije, i da se približavanje Rusiji i Kini ne gleda blagonaklono na Zapadu", ocjenjuje Švarm.

„Kada dovedemo u vezu sukobe oko izbora novog visokog predstavnika u BiH, kao i činjenicu da je ovo ne samo pritisak na Republiku Srpsku, već i na Hrvate u BiH, koji su najmalobrojnija zajednica i koji su zbog loših izbornih zakona u nemogućnosti da biraju svoje predstavnike- vidimo da sve ovo ne ide u pravcu očuvanja BiH kao nekakve funkcionalne države već ka njenoj razgradnji. A jedini način da se obezbjedi zaštita manjinskih naroda je upravo taj element konstitutivnosti tri naroda", skreće pažnju Cvijetin Milivojević.

Konstantan nivo napetosti

Teško je reći da li će ovaj potez dovesti do povećanja napetosti u BiH, smatra Filip Švarm, jer mi stalno imamo neki konstantan nivo napetosti.

„Prosto je riječ o nekoj vrsti neuspješnih država gdje sve vlasti čitavu svoju konstrukciju vladanja baziraju na događajima iz devedesetih godina. Stoga mislim da ova odluka neće doprinijeti nekom smirivanju, ali neće dovesti ni do nekog većeg zaoštravanja- osim verbalnog koje traje već decenijama", napominje odgovorni urednik „Vremena".

Predstavnici Republike Srpske su u ovoj odluci već pronašli istorijske paralele, jer kako kažu „Inzko je zakon nametnuo baš na današnji dan, kada je poslije sarajevskog atentata Austrija, iz koje dolazi Inzko, uputila ultimatum Kraljevini Srbiji".

Kada je riječ o potencijalnim reakcijama Beograda, Cvijetin Milivojević procjenjuje „da će one vjerovatno biti slične kao i u slučaju budućeg visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, a tim povodom je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da će Beograd sa njim sarađivati".

Dodik oštro - Vučić blago

Filip Švarm misli da će podizanje nacionalnih tenzija biti vjetar u jedra Miloradu Dodiku i njegovim pandanima, a što se tiče reakcije Beograda „to će vjerovatno biti jedna blaža reakcija od one koju je već iznio Dodik, u kojoj će Aleksandar Vučić ponoviti svoje riječi da se neprijatelji Srbije udružuju, i da je i najnovija odluka Valentina Inzka uperena protiv srpskog naroda", zaključuje Švarm.

(Dw.com, DEPO PORTAL/md)