Suđenje Aliji Delimustafiću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova RBiH, te još tridesetak suoptuženih i sedam firmi zbog organizovanog kriminala, koruptivnih i drugih djela nije počelo ni nakon više od tri godine od podizanja i potvrđivanja optužnice u predmetu Pravda. Odgađano je suđenje do sada više od 20 puta, a posljednji put je početak postupka u ovom predmetu bio zakazan početkom februara 2020. godine, kada je odgođeno i nije više ni zakazivano. Delimustafićev branilac Ifet Feraget je za Oslobođenje rekao da je predmet već ušao u historiju.

- Nema nikakvih naznaka da će početi suđenje, ovo je jedinstven predmet, pa optužnica je potvrđena još 2017. godine, podsjeća Feraget i navodi da, ipak, postoje pravni lijekovi kojima se može uticati na rješavanje problema.

- Obraćanje Ustavnom sudu BiH ili Evropskom sudu bi vjerovatno rezultiralo odlukama kojima bi se državi Bosni i Hercegovini naložilo da nastavi suđenje, što će se sigurno i desiti, ali ne odmah, govori Feraget.

Razvlačenju postupka pred Kantonalnim sudom u Sarajevu ide u prilog i pandemija, jer zbog velikog broja optuženih, nije moguće zakazati glavni pretres. Prema važećem zakonu, svi optuženi moraju biti prisutni da bi ročište bilo održano.

- U pitanju je viša sila, međutim, rješenja postoje, sve se može, ali zaista je pitanje gdje provesti suđenje, jer bi u sudnici bilo gotovo 100 ljudi. U BiH ne postoji tako velika sudnica, a ako bi se suđenje vodilo negdje drugo, van prostorija suda, troškovi bi bili veliki, navodi Feraget.

Razmatran je ovaj slučaj i pred Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH, pa je Srđan Forca, član Vijeća, tada rekao da se ocjenjivanje rada sudija mora zaoštriti, jer, pitao je on, kako objasniti bilo kome zašto se glavni pretres ne zakazuje već četvrtu godinu. Biljana Simeunović, potpredsjednica VSTV-a, za Oslobođenje je istakla da je upućen dopis predsjedniku Kantonalnog suda u Sarajevu u kojem se traži objašnjenje.

- Mi smo tek skoro saznali za ovaj slučaj, pa predsjednik Suda je taj koji se bavi organizacijom rada. Trebao nam se obratiti, tražiti pomoć i podršku ako ne može riješiti problem, govori Simeunović, navodeći da će se Vijeće uključiti.

- Znamo da nemamo tako veliku sudnicu, ali se može obezbijediti neki drugi prostor, to je ono što VSTV može uraditi, poručila je Simeunović.

I Ured disciplinskog tužioca je registrovao ovaj predmet, jer više godina nakon što je optužnica potvrđena nije počeo glavni pretres, ali kako su odgovorili za BIRN, donesena je odluka o zatvaranju predmeta nakon što je istragom utvrđeno da nema dovoljno dokaza o izvršenom disciplinskom prekršaju. Prošle godine je Ustavni sud BiH utvrdio da je Delimustafiću prekršeno pravo na ličnu slobodu i sigurnost zbog pritvora, jer su mu mjere zabrane i pritvor trajali tri godine i osam mjeseci a da mu suđenje još nije počelo.

Međutim, iako suđenje nije ni počelo, troškovi rastu. Iz Kantonalnog suda u Sarajevu je za Balkansku istraživačku mrežu BiH odgovoreno da ukupni troškovi odbrane po službenoj dužnosti od 19. septembra 2018. do 1. maja 2021. iznose 472.242,68 KM, što je za gotovo 17.000 maraka više u odnosu na novembar 2020. godine.

- Navedeni troškovi odnose se na sve radnje preduzete u svim fazama krivičnog postupka, odnosno fazu istrage, fazu prethodnog saslušanja i fazu glavnog pretresa. Ističemo da se navedeni iznos ne odnosi samo na pristup advokata pred sud ili na glavni pretres nego i druge radnje preduzete od advokata shodno advokatskoj tarifi, pojašnjeno je iz Kantonalnog suda.

Podsjećamo na to da se, pored organizovanog kriminala, optuženima na teret stavljaju zloupotreba položaja ili ovlasti, povreda zakona od sudije, pranje novca, krivotvorenje isprave, prevara i pomoć počiniocu nakon izvršenog djela.

(DEPO PORTAL/dg)