Pripremila: Gorana LONČAREVIĆ

Centar za uklanjanje mina u BiH je predstavio Izvještaj za prošlu godinu i Plan protivminskog djelovanja za 2010.godinu.Prema njima, plan redukcije sumnjive površine ispunjen je u cjelosti i iznosi 115,75 km2, dok su operacije humanitarnog deminiranja izvedene na 401 zadatku, gdje je pronađeno i uništeno 2.077 PP mina, 146 PT mina, 871 komad NUS-a, a deminirano je i 11 objekata. Postavljeno je ukupno 8.267 znakova hitnog i 1.119 znakova trajnog obilježavanja.Trenutno u BiH ima oko 2500 akreditovanih deminera.

U državnom budžetu za 2010. godinu nije planirana nijedna marka za deminiranje minskih polja u BiH. Razlog - nedostatak novca, iako se aktuelna vlast obavezala da će godišnje u ovu svrhu izdvajati oko deset miliona KM. Odluka države je da ove godine i za deminiranje koje vrše nevladine i neprofitne organizacije finansiranine grantovima, naplaćuje PDV, jer Uprava za indirektno oporezivanje smatra da demineri rade uslugu koju je potrebno oporezovati.

Crne statistike iz 2009.godine

Zabilježeno je 5 minskih incidenata, 14 minskih nesreća i 3 deminerske nesreće. Ukupno je stradalo 28 osoba, od čega je 9 smrtno, a 19 je povrijeđeno. Od toga, poginula su 3 deminera, dok su 2 povrijeđena. U 2009. je u BiH deminirano 13,5 kvadratnih metara površine. Prema podacima BHMAC-a samo u prvih šest mjeseci ove godine 28 bh. građana stradalo je u eksplozijama zaostalih mina, od kojih devet smrtno. - navodi BHMAC.

Veoma je upitno na koliko decenija će ova odluka produžiti sam proces deminiranja, kao i gdje će ove mine 'odšetati' za koju godinu.Da li ćemo zbog PDV-a uskoro obilježavati sasvim nova područja kao opasna?

Klima određuje prioritete

Aktivnosti protivminskog djelovanja se odvijaju veoma sporo. Planovi za deminiranje zahtijevaju mnogo napora na pripremi, kao što su dogovori sa vlastima, logistika, obučavanje i regrutovanje osoblja, priprema ugovora i standardnih operacionih procedura. Zbog klime, operacije deminiranja se sprovode samo u jednom dijelu godine (nisu moguće između decembra i marta zbog oštrih zima).

U 2010. godini planirano je tretiranje sumnjive površine na ukupno 195.15 km2, dok ukupna planirana veličina rizične površine za operacije tehničkog izviđanja iznosi 21,63 km2, dok će se čišćenjem obraditi 9,27km2.

Što se podvodnog deminiranja tiče, rijetki su u regionu osposobljeni za ovaj posao. Pored jedne kompanije iz Crne Gore, tu je i Amfibija iz BiH.
 

Intersos prelazi godišnju normu

Od planiranih 5 miliona kvadrata godišnje, očiste se oko 3 miliona miniranih kvadrata. Što se Intersosa tiče, svoju planiranu normu dogovorenu s vladom Italije i državom BiH oni svake godine prekorače, nakon čega do kraja godine završe još jedan, dva manja zadatka. Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica BiH određuje prioritete - koje selo i vodovod će se deminirati, s tim da su povratnička područja uvijek primarna.

Intersos nema problema sa bh budžetom, jer se finasira isključivo donatorskim sredstvima države Italije, tako da su uvijek spremni za krizne situacije. O životu deminera, dosad urađenom i budućim planovima, kišama koje pomjeraju mine i mijenjaju prioritete deminera pogledajte u DEPO video intervjuu s Nailom Hujićem, direktorom deminerskog tima Intersosa, koji apeluje na građane da ne bacaju eksplozivna sredstva po prirodi.

 
(DEPO/BLIN)


ČITAJTE DEPO!