Izvor: Prvo zdravlje
Autor: Mr. med. sci. dr Senka Balorda, specijalista pneumoftiziologije

Najnovija istraživanja, objavljena u februaru 2020. godine, kažu da naša pluća imaju gotovo fascinirajuću sposobnost samoobnavljanja, čak i kod pušača koji su cigarete konzumirali 40 godina.

Dakle, pluća se sama očiste. Da bismo došli do obrazloženja ovako lijepih vijesti, prvo se moramo malo pozabaviti crnom statistikom koja bi mogla navesti pušače da ipak prestanu pušiti.

Da li pušenje izaziva ovisnost? Da – nikotin izaziva fizičku i psihičku ovisnost sličnu heroinskoj. Pušač je, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, svako ko puši bar jednu cigaretu sedmično.

Kod pušenja cigareta dolazi do izgaranja duhana pri temperaturi od oko 900 stepeni Celzijevih, a dim cigarete sadrži četiri hiljade različitih tvari. Pri izgaranju duhana na toj temperaturi, nastaju nestabilne molekule sa mnoštvom slobodnih radikala koje se neselektivno spajaju sa drugim molekulama iz dima te posljedično oštećuju tkivo. Najprije se u slini smanjuje količina odbrambenog imunoglobulina A (IgA).

Oštećuje se mukocilijarni respiratorni epitel i povećava količina sluzi te se nakupljaju upalne ćelije na sluznici disajnih puteva. Tako pluća postaju nezaštićena pa je kod pušača češći hronični bronhitis i emfizem pluća (hronična opstruktivna plućna bolest ili HOPB) kojeg karakterizira kašalj, iskašljavanje i otežano disanje zbog suženja bronhija, kao i trajni gubitak plućne funkcije. Rizik od nastanka raka bronhija kod pušača je 60 puta veći nego kod nepušača.

Štetni učinci ugljen monoksida su:

– vezivanje za hemoglobin eritrocita čime smanjuje oksigenaciju

– prolazi kroz cijelo plućno stablo i na svakom mjestu može izazvati rak

– ostali toksični i metabolički učinci

Ovo su osnovni razlozi zašto pušenje u toku samo jedne godine odnese preko pet miliona života.

Isti učinak imaju i „lagane“ cigarete (light) jer ih prati zabluda da se u njima nalazi manja količina štetnih sastojaka. One se prave od nikotina koji se pregrijava i u njih se upuhuje CO – ugljični monoksid. Takođe se uz filter buše rupe kako bi se dim prilikom uvlačenja miješao sa zrakom, ali to dovodi do jačeg uvlačenja te je na kraju količina udahnutih štetnih tvari ista. Duhanu se takođe dodaju razni aditivi, naprimjer u SAD-u je odobreno oko 500 aditiva u proizvodnji cigareta.

Elektronske cigarete, prema sveopćem mišljenju, manje su štetne od običnih cigareta. Međutim, uvlačenje bilo kakvog dima u pluća s česticama nikotina i pratećih tvari je nezdravo i štetno. Zaključak Svjetske zdravstvene organizacije je da je njihovo korištenje samo uvod u pušenje pravih duhanskih cigareta – posebno kod mladih koji počinju sa e-cigaretama, a nastavljaju sa pravim. Najčešći sastav tekućine za e-cigarete je glicerol, propilen glikol, nikotin i arome.

I pasivno pušenje, tj. udisanje duhanskog dima, povećava rizik za srčane bolesti i karcinom pluća.

Unazad nekoliko desetljeća, stav društva prema pušenju se potpuno promijenio i danas se pušenje tretira kao nepoželjno, nekulturno i nezdravo. Upravo se danas sistemski radi na prestanku pušenja. Posebno je važno educirati mlade o štetnosti pušenja, ali i njihove roditelje, jer posebno zabrinjava podatak da je sve veći postotak djece koja redovno puše, a porast je veći kod djevojčica.

Kod pušača koji prestanu pušiti smanjuje se rizik obolijevanja i umiranja od bolesti povezanih s pušenjem. Prestanak pušenja je težak i kompleksan proces, zato treba iskoristiti sve resurse namijenjene za pomoć, od porodice do ljekara, pa čak i edukaciju u tzv. „školama nepušenja“.

Dakle, ipak ima nade za pušače, ali samo ako prestanu pušiti. Tako bi se jednostavno moglo objasniti nedavno objavljeno istraživanje o „spašavanju“ od raka pluća kod dugogodišnjih pušača.

Naučnici tvrde da pluća imaju gotovo „čarobnu“ sposobnost da saniraju dio štete nastale pušenjem, ali šansu dobiju samo oni koji prestanu sa tom ovisnošću što ranije. Smatralo se da su promjene na ćelijama koje dovode do raka pluća trajne i da se učinjena šteta ne može popraviti. Naime, ćelije izmijenjene nikotinom su kao male bombe koje čekaju sljedeći udar koji će potaknuti preobražaj u rak. Iznenađujuće otkriće objavljeno u časopisu Nature, kaže da neke ćelije izbjegnu oštećenje, a onda nakon prestanka pušenja „poprave“ pluća! Znači, mali dio ćelija ostane netaknut, zaštićen u svojevrsnom “bunkeru“, te nakon prestanka pušenja one rastu i zamjene oštećene ćelije pluća.

Doktor Peter Campbell iz Instituta Sanger kaže: „Bili smo potpuno nespremni za taj neočekivani nalaz“, tj. da postoji dio ćelija koji nekako „čarobno“ nadopunjuje zidove disajnih puteva nakon prestanka pušenja. Istraživanje je bilo fokusirano na veće dijelove disajnih puteva, a ne na alveole – sitnije strukture pluća.

„Oporavak pluća počinje gotovo odmah po prestanku pušenja“, tvrdi akademik Miroslav Samaržija sa Klinike za plućne bolesti Jordanovac.

Novi nalazi su veoma motivirajući za sve osobe koje prestanu pušiti jer od toga imaju dvostruke koristi. „Sprečava se oštećenje ćelija i daje se šansa da se ćelije nadomjeste zdravijim“, zaključak je dr Rachel Orritt iz Cancer Research UK. Nakon što osoba prestane pušiti, zaštićene „bunkerske“ ćelije rastu i zamjenjuju oštećene ćelije pluća.

Pluća imaju „magičnu“ sposobnost da koriguju kancerozne mutacije izazvane pušenjem, ali samo ako prestanete pušiti. Zadivljujuće je da se to dešava i kod osoba koje su prestale pušiti nakon 40 godina pušenja.

Poruka za kraj: SVE JE MOGUĆE, SAMO TREBATE PRESTATI PUŠITI!

(DEPO PORTAL/ad)