Štete od poplava iz 2014. godine procijenjene su na 1,7 milijardi eura. Kako stvari stoje, nakon obilnih padavina ovih dana, morati ćemo popisivati opet. Štete koje će vodene bujice nanijeti bh. građanima brojati će se u milionima, piše Oslobođenje.

Nakon što je voda preplavila region te zlokobne 2014., brojne svjetske organizacije i države odlučile su pružiti ruku spasa BiH koju je ponio vir, pogotovo stanovnike kojima je voda odnijela kuće, uništila usjeve i naopačke okrenula svijet u kojima su živjeli.

No, kako to oduvijek biva, kontakt doniranog novca sa bh. političarima i lokalnim zvaničnicima kao i pojedinim humanitarnim organizacijama pokazati će se dobitnom kombinacijom samo za gore nabrojane. 

U Ministarstvu finansija i trezora BiH zadnji ažurirani podaci kojima oni raspolažu su iz oktobra 2016. godine. Novijih podataka od tih nema. Prema toj listi, Ministarstvu finansija i trezora BiH ukupno je obećano 810 miliona eura, od čega je 690 miliona isplaćeno, a 299 miliona implementirano. Na grantove se odnosi 139 miliona, a implementirano je 89 miliona eura, dok se ostatak odnosi na povoljne kredite. Napomene radi, u ova sredstva nije uračunato ono što je izdvajano iz budžeta, kao i novac koji su građani odvajali od svojih plata za fondove oporavka od poplava.

Te kobne 2014. godine i bivši ambasador Japana u BiH Hideo Jamazaki održao je lekciju bh. političarima, poručivši im da su “korumpirana i bezobzirna kasta koja vodi računa samo o vlastitim interesima, oglušujući se o potrebe siromašnih”.

Iste godine na malverzacije sa donacijama upozoravali su i iz Transparency International BiH, ali se niko nije obazirao. Ukazivali su i na slučaj u Doboju, gdje su članovi jednog udruženja bili zaduženi za raspodjelu sredstava. I raspodijelili su ih, ali između sebe. I građani na terenu su te godine ukazivali na brojne zloupotrebe. Uzalud. Sve je rezultiralo time da su pomoć dobili pojedini privrednici koji, čak, nisu ni bili oštećeni u poplavama, dok su oni koji su ispunjavali uslove ostali kratkih rukava.

Nedostatak adekvatnog mehanizma za praćenje trošenja doniranih novaca, javašluk, pohlepa i sebičluk  došli su na naplatu u ovoj, po svemu sudeći, još goroj 2020. godini. Poplave prema prognozama neće imati razmjere kao 2014., ali u kombinaciji sa koronavirusom mogle bi biti posljednji udarac za izmučeni narod. 

A moglo je bolje. Da su se donirana sredstva trošila namjenski, danas se ne bi desilo da poplave imamo gotovo na svim istim mjestima kao i 2014. Ne bi pucale iste brane, ne bi plavila ista sela, rijeke i potoci koji se već decenijama isto ponašaju bili bi ukroćeni.

Da se novac nije trošio kako treba već kako nekima odgovara, krunski su svjedok padavine. ​Hoće li se pravosudne institucije pozabaviti njihovim današnjim iskazom ili pustiti da voda nešto nosi kako to najčešće biva, ostaje da vidimo.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)