Piše: Alija BALTA, glavni i odgovorni urednik „Bosone“

Sama ideja o ovom strip serijalu došla je prije dvije-tri godine kada sam na netu slučajno ugledao izvanrednu ilustraciju ratnika s naslovom Baton i to je bila ta inicijalna kapsula da se pokrene cijela ova priča. Naredni period  (između priprema „Bosoninih“ izdanja) dosta vremena sam proveo tražeći što više izvora o ovoj našoj velikoj historijskoj ličnosti. A, kad sam dosta toga već saznao o Illiriku i Batonovom ustanku odlučio sam da i realiziramo ovu ideju.

Konačno, prošle godine su se poklopile kockice. Poslije dužeg vremena i traženja ko bi mogao da bude strip crtač shvatio sam na kraju da jedini zadatku može pozitivno odgovoriti Jimmy Stepanoff, cijenjeni njemački umjetnik i strip autor naših korijena, koji je i autor vanredno dobrog strip serijala "Saga o Nibelunzima". Zašto to kažem, iz jednog jedinog razloga što Jiimy pripada staroj klasičnoj školi strip autora koji su apsolvirali sve esencijalne pretpostavke da bi se mogli uopšte baviti strip umjetnošću (devetoj po tredu);  uz to, koristi se i filmskim jezikom, što je vrlo bitno za sam naš serijal. (O Jimmyju Stepanofu sam nedavno napisao kratak tekst „Kockica koja nedostaje“ na Jergovićevom portalu www.jergovic.com/Ajfelov most )

Prošle godine, negdje u oktobru sam kontaktirao Jimmyja Stepanoffa, ukratko mu prenio ideju koju  je on svesrdno prihvatio, jer mu je baš u tom periodu došlo do zasićenja bavljenjem likovnom umjetnošću (slikarstvom). Već u novembru su se redale table jedna za drugom sa njegovim popratnim tekstom. Jimmy je vrlo potentan strip autor, on za mjesec dana može uraditi 15 tabli stripa!

Bila je zamisao da on uradi pilot epizodu, a da pronađemo scenaristu, međutim iz opravdanih razloga nismo uspjeli taj dio priče završiti, a Jimmy je već početkom godine imao završene dvije epizode i radi trenutno na trećoj. Svaka epizoda obima je 15 tabli stripa. Na kraju je Jimmy završio kao kompletan strip autor (scenarij i crtež) prve tri epizode, što je on, uostalom bio i u svim drugim svojim strip projektima. Naravano, mi smo cijelo vrijeme intenzivno pravili dogovore šta i kako, nadopunjujući se u svakom smislu. 

U međuvremenu, u projekat se uključio najveći stručnjak iz oblasti historijskih znanosti po pitanju „Velikog Illirskog ustanka“, odnosno „Batonovog ustanka“. Riječ je o prof.dr Salmedinu Mesihoviću, profesoru na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koji će uz svaku epizodu umjesto uvodnika napisati tekst o „Batonovom ustanku“ (sa historijskog aspekta). A za ovu priliku, na redovima koji slijede, on vam ukratko donosi priču o ovom velikom Illirskom ustanku.

Sam strip serijal obima je 15 epizoda po 15 stranica, što znači da će biti urađeno 225 tabli stripa i bit će objavljen u našem strip-časopisu BOSONA (časopis za strip umjetnost- internacionalnog karaktera), u pet nastavaka. Namjera nam je da objavimo i integralni album sa pristupačnom cijenom kako bi ova velika priča došla do što većeg broja čitalaca. Treba na kraju reći da je ovo vrlo zahtijevan strip projekat za koji bi naša ministarstva za kultutu i obrazovanje trebali imati razumjevanja.

DEPO Portal objavljuje nekoliko najavnih tabli ovoga velikoga projekta.

ŠTA HISTORIJA KAŽE O BATONU

Piše: Salmedin Mesihović

Ključna prekretnica povijesnog razvitka na današnjem iliroslavenskom prostoru bio je Veliki Ilirski ustanak.  Uzroci ustanka su bili ekonomske i socijalne naravi, odnosno izrabljivanje domaćeg stanovništva od strane imperijalne rimske vlasti. Visoki porezi, nedostatak gotovog novca, nelojalna trgovačka i zanatlijsko – proizvodna konkurencija, oduzimanje rudnika i zemljišta doveli su do naglog siromašenja domaćeg stanovništva. U proljeće 6. god. n. e. započela je i regrutacija ilirskih mladića u oružane snage Imperije kako bi se poslali u rat koji je tada vođen sjeverno od rijeke Dunava. Nezadovoljni regruti, na poziv Batona iz ilirskih naroda Desitijata (koji su prebivali između Sarajeva i Travnika), su se pobunili u vojnom okupljalištu koje se nalazilo negdje u gornjem toku rijeke Bosne.

Vrlo brzo pobuna se proširila širom provincije Ilirik, a ustanici su oslobodili široko područje od rijeke Kupe pa sve do središnje Albanije i granica Makedonije. Uskoro je i stvoren vojno – politički Savez pobunjenih ilirskih naroda na čijem čelu su se nalazili spomenuti Baton Desitijatski i drugi Baton iz naroda Breuka (koji su živjeli na području između Tuzle i Vukovara). Imperija je protiv pobunjenika poslala golemu vojnu silu koja je brojila skoro 190 000 profesionalnih i dobro obučenih vojnika. U drugoj godini rata vođena je velika bitka kod Vulkajskih močvara, koja je završena neodlučnim ishodom.

Međutim, težak i uništavajući rat je kao posljedicu imao i stravična stradanja civilnog stanovništva. I radi toga Baton Breučki se odlučio predati Rimljanima što je i simbolički i sporazumno uradio 3. VIII. 8. god. n. e. sa svojim borcima na rijeci Bosni (apud flumen Bathinus), što je i najstariji do danas poznati spomen bosanskog imena. Baton Desitijatski je odlučio nastaviti sa borbom i sa svojim trupama je uspio uhvatiti izdajnika, izvesti ga pred narodnu skupštinu koja ga je osudila na smrt.  Ali, Rimljani su nastavili sa ofanzivama i u toku 9. god. n. e. konačno su uspjeli probiti ustaničke linije u širokom pojasu koji se pružao od rijeke Une do Drine.

Nakon bitke kod Andetrija (sjeveroistočno od današnjeg Splita), Baton Desitijatski se predao Tiberiju, komandantu rimskih trupa i budućem caru. Posljednji organizirani otpor pružio je grad Arduba, koji je potpuno uništen toliko da se ni danas ne zna gdje se nalazio.  Rat je konačno završen u septembru 9. god. n. e., a pretpostavlja se da su Iliri imali čak 1/3 bioloških gubitaka, pa se ovaj rat može sa pravom smatrati najstrašnijim ratom u historiji naših zemalja. Sam Baton Desitijatski je izveden pred sud, ali pošto je Rimska država bila pravna država, a on se dobro branio a i vodio rat na častan način, život mu je bio pošteđen a on sam osuđen samo na internaciju u italijanski grad Ravenu. 

(DEPO Portal/ak)