Jedemo je tokom cijele godine, no nekako posebnu pozornost dobiva baš tokom božićnih i novogodišnjih praznika. Obavezna je na blagdanskom stolu, servirana kao hladno predjelo ili prilog uz slasno pečenje ili nareske. No, prije nego što nastavimo, navedimo nekoliko crtica o povijesti ove salate.

Zanimljivo je da njeno ime nema nikakve veze s Francuskom, niti ju je osmislio kuhar francuskih korijena. Zapravo je nastala 1860. godine, gdje ju je u tajnosti pripremio ruski kuhar belgijskog porijekla Lucien Olivier u moskovskom restoranu Hermitage. Izvorni joj je naziv ruska ili Olivier salata. Pod tim imenom pripremaju je i Francuzi.

Poznata je i kod nas, samo u nju obavezno ide meso. Zgodna je još jedna informacija: da sam izumitelj nije htio podijeliti recepturu za ovo jelo pa je njegov nestašni naučnik, pomoćnik Ivan Ivanov, špijunirajući kako on to radi, napravio svoju verziju, i to u konkurentskom restoranu. Da nije bilo tog nestaška, danas ne bismo uživali u ovom jednostavnom jelu koje obilježava svaku zabavu. Prodao je svoju recepturu mnogim izdavačkim kućama, a prvi put recept je izašao u ruskom časopisu Naša hrana, u broju koji je izašao 31. marta 1894. godine.

Ono što je lako predvidivo, jelo se tokom godina mijenjalo, dopunjavalo, reduciralo... tako da danas zapravo imamo mnoge verzije.

NIŠTA BEZ POVRĆA

Mijenjala se zbog vjerskih razloga, zbog raspoloživih namirnica ili pak zbog isplativosti i zamjene jeftinijim namirnicama. Poslije se, naime, saznalo da je originalna receptura sadržavala teleći jezik, kavijar, zelenu salatu, meso jastoga, kapare, krastavce, tvrdo kuhana jaja i zrna soje. Složit ćete se da danas koristimo samo neke od spomenutih namirnica.

S vremenom je kulinarska maštovitost iznjedrila različite verzije ove hladne poslastice, no osnova su uglavnom mrkva, grašak, krompir, kiseli krastavci i dresing, a neki stavljaju i jaja. I to je francuska salata koju mi jedemo i poznajemo. Koju god verziju odabrali, nekoliko je detalja ključno za njenu pripremu. Najvažnije je povrće.

Baza su krompir, mrkva, grašak i kiseli krastavci. Zbog različitog vremena kuhanja, kuhajte ih odvojeno. Krumpir kuhajte u kori jer će upiti manje tekućine. Svakako odaberite krumpire iste veličine kako bi bili gotovi u istom trenutku. Mrkvu također kuhajte u komadu. Grašak, ako je smrznut, kuhajte prema uputama na pakiranju. Povrće kuhajte u posoljenoj vodi. Skuhano ocijedite i dobro ohladite i tek tada narežite na kockice, po mogućnosti iste veličine. S krumpira, nakon što se ohladi, ogulite koru i nasjeckajte ga na iste komadiće. Bitno je povrće ne sjeckati prije kuhanja jer će manje upiti tekućine, a samim tim salata će biti ukusnija.

KLJUČ JE U UMAKU

Nasjeckano povrće stavite u veću posudu. Nasjeckajte na kockice kisele krastavce i dodajte ohlađenom povrću. U drugu posudu stavite namirnice za dresing - umak. Majonezu, kiselo vrhnje, sol i papar te jednu kašičicu senfa. Sve dobro promiješajte da dobijete kremozni umak bez grudvica. Ako stavljate papar, stavite bijeli, svježe mljeven. Crni je poželjno izbjegavati zbog crnih tačkica koje bi se vidjele u salati. Umakom prelijte povrće i lagano promiješajte. Grubim i dugim miješanjem možete povrću pokvariti formu.

Ono što zaista ne želite jest da salata bude gnjecava. Da biste oplemenili okus francuske salate, možete dodati koju kap limunovog soka ili na kockice narezanu jabuku Granny Smith. Hoćete li u salatu staviti kuhana jaja, ovisi o vašoj želji. Nisu obavezna, no okus salate čine puno intenzivnijim. Sve sastojke sljubite pa salatu stavite u frižider da se dobro ohladi prije posluživanja. Ovako pripremljena u frižideru može stajati tri do četiri dana.

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)