Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnom odredbu o 9. januaru kao Danu Republike Srpske (RS).

Ustavni sud BiH je na plenarnoj sjednici razmatrao zahtjeve za ocjenu ustavnosti, te je u predmetu broj U 2/18 usvojio zahtjev devet delegata Vijeća naroda RS za ocjenu ustavnosti člana 2. stav 1. Zakona o Danu RS ("Službeni glasnik RS" broj 113/16).

U vezi s tim, utvrđeno je da osporena odredba, koja glasi: "Na osnovu potvrđene volje građana RS, 9. januar se utvrđuje kao Dan Republike", nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/4. Ustava u vezi sa članom 1.1. i članom 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda te članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine.

Osporena odredba je ukinuta i određeno je da prestaje da važi narednog dana od dana objavljivanja odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine".

Ustavni sud se u odluci pozvao na relevantne stavove iz svojih odluka o dopustivosti i meritumu br. U 3/13 i U 10/16, te pritom naglasio da se ni predmetnom odlukom, kao ni Odlukom broj U 3/13 ne dovodi u pitanje postojanje samog praznika.

Također, ni tom odlukom, a ni Odlukom broj U 10/16 ne dovodi se u pitanje, ne isključuje i ne ograničava nadležnost Narodne skupštine RS da raspiše referendum o tome kojeg datuma će se proslavljati Dan RS.

U predmetu broj U 16/18 Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu dvanaest zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti člana 395. stav 1. Zakona o parničnom postupku RS („Službeni glasnik RS“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) u dijelu koji se odnosi na „Pravobranilaštvo“, kao i člana 395. Zakona o parničnom postupku FBIH („Službene novine FBiH br. 58/03, 73/05, 19/06 i 98/15), utvrdio da su osporene odredbe u skladu sa članom I/2. i I/4. Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/3.e) Ustava i članom 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom II/3.k) Ustava BiH te članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Prema mišljenju Ustavnog suda, osporene odredbe zadovoljavaju standard „kvaliteta zakona“, i to: preciznost, jasnost i predvidivost spornih odredbi, kao i obima diskrecionog prava koje sporne odredbe daju javnim vlastima, te načina njihovog izvršavanja.

Nadalje, Ustavni sud je ukazao da kao što bilo koje lice ima pravo na slobodan izbor advokata koji će ga zastupati u parnici, tako je i država zakonom odlučila da je zastupaju pravobranioci.

Također, prema mišljenju Ustavnog suda, nesporno je da osporene odredbe ni na koji način ne ograničavaju bilo koga u pristupu sudu, te je pritom ukazano da bilo koji pokrenuti postupak nosi rizik od konačnog uspjeha, a time i troškova nastalih povodom postupka.

U predmetu broj U 1/19 Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev Suda Bosne i Hercegovine (sutkinja Suda BiH Jadranka Brenjo) za ocjenu kompatibilnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provođenja posrednih izbora za tijela vlasti u BiH obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH („Službeni glasnik BiH“ broj 91/18) zbog nenadležnosti Ustavnog suda.

Ustavni sud BiH je zaključio da se u ovom predmetu ne radi o situaciji iz člana VI/3.c) Ustava BiH, podsjećajući na relevantne stavove iz Odluke broj U 24/18 od 31. januara 2019. godine.

U predmetu broj U 3/19 Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev Borjane Krišto, predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provođenja posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH („Službeni glasnik BiH“ broj 91/18) zbog nenadležnosti Ustavnog suda.

Ustavni sud BiH smatra da iznesena argumentacija podnositeljice zahtjeva nije mogla da dovede u sumnju stavove Ustavnog suda koji su zauzeti u Odluci broj U 24/18 od 31. januara 2019. godine, a koji se mogu primijeniti (i) na navode iz predmetnog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, navodi se u saopćenju za javnost, objavljenom na službenoj stranici Ustavnog suda BiH.

Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti usvojene na 114. plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

(FENA/ad)