Ušli smo u razred koji se ni u čemu ne bi razlikovao od drugih gimnazijskih odijeljenja da u posljednjoj klupi nisu sjedile djevojke kojima je kosa prekrivena maramom. Da je riječ o posebnom razredu, i posebnoj školi, postaje razvidno kad čujemo da je tema današnjeg predavanja - 'džihad' - piše Daniel Radman za 100posto.hr.

Mogao je njihov profesor Idriz Hasanović – inače, varaždinski imam - izabrati neku 'lakšu' temu, znao je da mu u goste dolazi novinarska ekipa, no tijekom našeg boravka u zagrebačkoj Islamskoj gimnaziji brzo smo mogli shvatiti da ovdje nema 'skrivanja karata'. Uostalom, za tako nešto i ne postoji razlog. Profesori su tu da učenike nauče pravim vrijednostima islama – ako treba i suoče sa svim predrasudama koje se na Zapadu vežu uz njihovu religiju - a da su na dobrom putu potvrđuje i jedan podatak koji nam je otkrio ravnatelj gimnazije Mevludi Arslani, ujedno i zamjenik muftije Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Nekad medresa, danas gimnazija
 

'Ni jedan musliman iz Hrvatske nije se priključio terorističkim organizacijama u Iraku i Siriji', kaže nam Arslani.

'To, smatram, dovoljno govori o dalekovidnosti ljudi Islamske zajednice u Hrvatskoj, odgoju mladih, a dio zasluga svakako možemo pripisati i dobrom radu naših obrazovnih ustanova, nekad medrese, danas gimnazije', dodaje.

Spomenuta zagrebačka medresa, strukovna vjerska srednja škola, pokrenuta je sad već davne 1992., a poslije 15 godina rada školski odbor donio je povijesnu odluku: medresa je postala Islamska opća gimnazija, jedina takva u cijeloj Europi. Inače, nastava se u njoj izvodi prema standardnom programu općih gimnazija, a njezinu posebnost čine četiri dodatna predmeta - Islamska kultura i civilizacija, Kur'an i kur'anske nauke, Islamski vjeronauk te Arapski jezik.

Tema 'džihad' obrađivala se na satu islamskog vjeronauka, a predavač, Hasanović, koji učenicima drži i Kur'an i kur'anske nauke, poslije mi priča da se na satu vjeronauka, pogotovo s maturantima, razgovara o aktualnim temama s kojima se suočavaju svi mladi, od abortusa, homoseksualizma... Teme i sami maturanti izabiru, a njegova je uloga da ih uputi kako pristupiti prema takvim stvarima, kako se obraniti od nekih izazova.

Što znači džihad?

'Tko će mi reći, što znači džihad?', pita razred, a onda prozove jednog od učenika, a ovaj iz daha odgovara: 'Džihad je u primarnom značenju borba sa samim sobom', a onda i pojasni: 'To je borba sa iskušenjima, porocima s kojima se moraš boriti svaki dan.'

'Koja su to iskušenja', i dalje ga propituje profesor, pa ga još 'podbode': 'Imaš sad 18 godina, pa ih svaki dan možeš kupiti na kiosku'. Učeniku pobjegne osmijeh, no ubrzo se pribere, pa kaže: 'Alkohol, cigarete... Bludne radnje... Svi oni poroci koje bi, ako čovjek poklekne, trebao ispraviti džihadom'.

Hasanović se nadovezuje, pa kaže da džihad ujedno znači i rat. 'No, u kojem smislu znači? Smije li jedan musliman napasti drugog čovjeka?', upita ih.

'Ne smije, ni u kojem slučaju, samo ako je ugrožen, kad je neka manjina ugrožena', odgovara jedna djevojka, a Hasanović onda pojašnjava: 'Ako si ti ugrožen, ako netko napadne tebe i tvoju domovinu, u tom smislu možeš ići u džihad', kaže te se okreće ploči: 'Iz tog razloga smo napisali ovaj ajet:'

„Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuva – kao da je svim ljudima život sačuvao”, ispisano je markerom na ploči.

Ostatak teksta čitajte ovdje

(Foto. Ranko Suvar/CROPIX/ DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)