situacija na rubu građanskog rata

Venezuela u plamenu: Hoće li latinoamerička država biti žarište novog sukoba dviju najvećih svjetskih velesila?!

Hronika26.01.19, 16:50h

Venezuela u plamenu: Hoće li latinoamerička država biti žarište novog sukoba dviju najvećih svjetskih velesila?!
Dakle, dvovlašće koje ne sluti na dobro dok zemlja tone u kaos i siromaštvo, a sve više ljudi bježi iz nje

 

Venezuela pleše na rubu građanskog rata, strane intervencije i puča, ali u zemlji je dvovlašće, a i međunarodna zajednica se raskolila ovisno o tome kojeg od dva predsjednika podržava - Nicolása Madura ili Juana Guaidóa koji je uime oporbe nedavno položio prisegu - piše Jutarnji


Dakle, dvovlašće koje ne sluti na dobro dok zemlja tone u kaos i siromaštvo, a sve više ljudi bježi iz nje, i to zemlja s najvećim zalihama nafte na svijetu i neviđenom hiperinflacijom koja je sada na godišnjoj razini od gotovo 2 milijuna posto!

 

Američki diplomati napuštaju zemlju, ali ne zbog toga, kažu, što je predsjednik Maduro prekinuo diplomatske odnose sa SAD-om, nego zbog njihove sigurnosti, a šef Vijeća Europe Donald Tusk pozvao je EU da stane iza “demokratskih snaga u Venezueli”, koje za njega predstavlja Juan Guaidó.


Poginuli


Počeo je i informacijski rat, pa tako promadurovski mediji tvrde da se “samoprozvani predsjednik” Juan Guaidó sakrio u kolumbijsko veleposlanstvo iz kojeg “vodi pobunu”, a oporba tvrdi da Madurov avion, s koferima spremnim za bijeg na Kubu, već turira. Iza Madura je stala vojska pa je ministar obrane Vladimir Padrino optužio Guaidóa za prevrat. U neredima u Caracasu već je oko 20 poginulih. No, u toj bogatoj južnoameričkoj državi, u kojoj već godinama traju trzavice između vlasti i oporbe, križaju se i brojni interesi velikih sila.

 

Naime, kada je na vlast u Venezueli 2002. godine došao ljevičarski populist Hugo Rafael Chávez, njihovi vanjskopolitički (a ujedno i naftni) saveznici su se promijenili, pa je tijekom godina SAD gubio svoje, do tada neupitne pozicije, a Rusija i Kina, kao trenutno najvažniji venezuelanski poslovni partneri, širile su svoj utjecaj.

 

Stoga ne čudi da su Donald Trump te velika većina latinoameričkih zemalja (Argentina, Čile, Kolumbija, Brazil, Peru) odmah podržali Guaidóa dok su Rusija i Kina te Bolivija, Kuba i Urugvaj i dalje “vjerni” Maduru. SAD traži i sastanak Vijeća sigurnosti UN-a posvećen stanju u Venezueli. Vladimir Putin osobno je nazvao Madura da ga podrži i kaže kako je “kriza izazvana izvana”. No, teško se oteti dojmu da kaos u Venezueli doista ima veze s vanjskih utjecajem.

 

Hugo Chavez je nacionalizirao dobar dio venezuelanske naftne industrije, a američke su kompanije izgubile desetke milijardi dolara. No, kad jednima smrkne, drugima osvane, pa je tako najjača ruska državna naftna tvrtka Rosnjeft uletjela u prazni prostor i dobila 30-godišnju koncesiju za bušenje nafte u Venezueli na nalazištima Patao-i-Mehilones.

 

Naoružanje


Rusija je dala 17 milijardi kredita Venezueli, od čega 6 milijardi za naftne poslove, koje joj Venezuela još nije ni počela vraćati. Ruski mediji tako pišu da se dug dijeli ovako: 3 milijarde dolara ruskoj državi, a druge 3 milijarde dolara Rosnjeftu. Dobar dio kredita odnosi se i na kupnju ruskog naoružanja jer je Venezuela počela otkazivati američko i naručivati rusko oružje - tenkove, zrakoplove, proturaketne sustave, a Rusi su sagradili i pogone za izradu venezuelanskog kalašnjikova.

 

Osim toga, jake ruske banke VTB i Gazprombank ušle su na tamošnje tržište i danas kontroliraju više od 25 posto tamošnjeg financijskog tržišta. Rusija, osim toga, pomaže Venezueli u krizi, pa su tone i tone pšenice, ulja i maslaca te još nekih osnovnih prehrambenih proizvoda stizali u Venezuelu da se pokriju strašne nestašice koje su pogodile zemlju, nakon što su im Amerikanci i zemlje regije uvele gospodarske sankcije. No, kako pišu moskovske Vedomosti, najveći dug imaju prema Kini - 20 milijardi dolara. Tako da i svjetski čimbenici imaju svoje prste i interese u venezuelanskoj krizi, koja bi mogla povući zemlju u sukobe neviđenih razmjera.

 

(Jutarnji, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!