Ministri vanjskih poslova Evropske unije će u ponedjeljak ponovo razgovarati o Bosni i Hercegovini. Posljednja rasprava je prošla loše po Hrvatsku i njene zahtjeve, u vezi sa Izbornim zakonom u BiH. No, tu nije kraj njihovim naporima.

Hrvatski premijer Andrej Plenković tvrdi kako stvari treba postaviti onakvima kakve jesu i šta je navodno tačno, a šta nije u vezi sa Komšićevim izborom.

"Dakle, hrvatska politika u vanjskopolitičkom smislu ovu temu neće pustiti! Dok sam ja predsjednik Vlade mi je nećemo pustiti. Vjerujte mi, niko bolje ne pozna Bosnu i Hercegovinu od nas, niko nije veći prijatelj Bosne i Hercegovine od nas, niko nije veći saveznik Bosne i Hercegovine od nas", poručuje Plenković.

Komšićev kolega iz Predsjedništva BiH Šefik Džaferović za N1 kaže kako je ovo što radi Hrvatska očito miješanje.

"Razne izjave i inicijative koje dolaze od zvaničnika Republike Hrvatske nakon ovih izbora, a i prije toga, su zapravo miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Niko niti treba, niti će se miješati u unutrašnje stvari naše zemlje. Mi ćemo svoje probleme rješavati sami. Republika Hrvatska, kad me već pitate za Republiku Hrvatsku, mislim da u Evropskom parlamentu koristi poziciju, ne u Evropskom parlamentu nego u evropskim institucijama upotrebljava, a ja bih rekao i zloupotrebljava poziciju članstva u tim institucijama", kaže Džaferović.

Mnogo direktnija je akademska zajednica. Slavo Kukić se pita ko vodi politiku HDZ-a, ali i gdje ta politika ide.

"Ma to je pokazatelj da je Hrvatska na putu 're-tuđmanizacije'. Na putu reafirmacije politike i političke filozofije koja ju je, kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, karakterizirala u prvoj polovini devedesetih godina. Nevjerojatno je da je Evropska unija prema tome na izvjestan način benevolentna", ocjenjuje Kukić.

Djelovanje zvaničnog Zagreba je nešto što u evropskoj politici je izvan svih diplomatskih normi, smatra profesor Senadin Lavić.

"Očito je da hrvatska politika, na čelu sa predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i gospodinom Plenkovićem, pokušava neke svoje velike unutarnje probleme, migracijske tokove koji su zahvatili Hrvatsku, finansijske probleme, zaustaviti na jedan drugi način tako što će razviti problem Bosne i Hercegovine, pitanje izbora gospodina Željka Komšića, ugroženosti Hrvata i itd. Mislim da su oni fabricirali niz lažnih i nepotrebnih tema i da će to vrlo brzo biti zaustavljeno", smatra Lavić.

Hrvatski historičar Ivo Banac ne vidi samo zlo u svrstavanju na stranu Dragana Čovića, nego i njegovog strateškog partnera.

"Što se Hrvatske tiče, najbolje što se može učiniti je – stati daleko od Bosne i Hercegovine, jer sve ono što smo mi tamo radili - naše vlasti i razni drugi predstavnici javnog mnijenja - mislim da je doprinijelo današnjim problemima. Biti na istoj liniji sa Dodikom i Beogradom mislim da nije neko dostignuće", zaključuje Banac.

Evropska unija od izbora do danas nije mijenjala svoj stav po pitanju izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Bolji poznavaoci situacije smatraju da neće ni sutra, ali ipak očekuju jasniju kritiku hrvatskog ponašanja.

(N1, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)