Izvor: AJB

Piše: Tomislav Šoštarić

Crikvenica, turistički grad nedaleko od Rijeke u Hrvatskoj odlučio je dodatno naplaćivati parkiranje u špici turističke sezone autobusima koji dovode jednodnevne turiste.

Ova je odluka izazvala ogorčenje u javnosti jer je protumačena na način da u Crikvenici ne žele turiste tanjeg novčanika, pa da dodatnim nametom prijevoznicima nastoje postići da takvih bude manje.

Pobunili su se u Stranci umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matici umirovljenika Hrvatske (MUH) jer su upravo umirovljenici, kažu, oni koje autobusi najčešće dovoze na takve jednodnevne izlete.

Vinjete od 5.400 eura

Nisu umirovljenici jedini koji dolaze u Crikvenicu na jedan dan - taj grad i okolna mjesta najbliže su jadranske destinacije kontinentalnom dijelu Hrvatske i odavno se, primjerice u Zagrebu, udaljenom svega sat i pol vremena, može čuti: "'Ajmo do Crikve na kavu i okupat' se". Pogotovo među mladima.

Prijevoznici sada mogu zatražiti izdavanje vinjete koja košta 40.000 kuna (5.400 eura) bez PDV-a i vrijedi od 15. juna do 15. septembra, razdoblje na koje se odnosi ova odluka o prometnoj regulaciji.

"Prijevoznik nema ograničen broj vinjeta koji može kupiti, no za svako vozilo koje se nalazi u jednom trenutku u gradu mora imati vinjetu što zapravo znači da se jedna vinjeta odnosi na jedno vozilo. Prometnim znakovima sukladnim prometnom rješenju na koje se ova Odluka veže označen je prostor posebnog prometnog režima. Za prijevoznike koji kupe vinjetu i dođu u grad bit će osiguran parking na kojem će moći iskrcati putnike i parkirati", kažu gradske vlasti.

Odlukom je propisano zaustavljanje i parkiranje turističkih autobusa na području Grada, koji obuhvaća još tri naselja - Selce, Dramalj i Jadranovo.

'Velik broj posjetitelja postao prijetnja'

Kažu kako je odluka donesena jer se sa više od 11.000 stanovnika na površini od 30 kilometara kvadratnih, u turističkoj sezoni susreću s velikim pritiskom na prostor, javne površine poput plaža i parkova te na infrastrukturu.

"Iznimno velik broj posjetitelja, iako nas je veselio jer svjedoči o popularnosti našeg grada, postao je prijetnja i to u prvom redu upravo onima koji u naš grad dolaze po odmor i opuštanje, jednodnevno ili duže. Pritisak iznimno velikog broja posjetitelja osim na kvalitetu života i boravka u gradu utječe i na sigurnost. Prvenstveno zbog narušene sigurnosti, ali i smanjene kvalitete doživljaja našeg grada postalo je nužno početi razmišljati o rješenjima koja će smanjiti pritisak na prostor i infrastrukturu grada i omogućiti što sigurniji, kvalitetniji i ugodniji boravak onima koji tu žive ili tu provode svoj jednodnevni ili duži odmor".

Odluka je, kažu, razmatrana gotovo dvije godine, a konzultirani su struka i javnost. Navode da su svjesni mogućnosti umirovljenika i ostalih skupina koje su najčešće korisnici jednodnevnih izleta, a iako odluka predstavlja svojevrsni namet, navode, smatraju da je to namet na profite prijevozničkih kuća, a ne na korisnike izleta.

"Cijena jednodnevnih izleta za različite destinacije, neovisno o udaljenosti, različitim cestarinama i slično u pravilu iznosi 100 kuna (13,5 eura). Vjerujemo da će brojni prijevoznici i dalje zadržati tu cijenu i za Crikvenicu i Selce. Smatramo da na do sada zabilježeni broj dolazaka pojedinih prijevoznika cijena od 40.000 kuna za tri mjeseca nije nešto što bi bilo nemoguće ukalkulirati u poslovnu računicu prijevozničkih kuća", zaključuju u Crikvenici.

I jedan dan puno znači

No, umirovljenici strahuju da bi to moglo za njih značiti veće cijene prijevoza, a svaka kuna više, kaže predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna, za umirovljenike je kuna previše.

Iako ističe kako su svjesni da odluka ne pogađa samo njih, podsjeća da su velikom većinom upravo oni korisnici ovakvih izleta.

"Kojima je to jedini, da tako kažem, način doći na more, pa makar i na jedan dan i to je njima jako puno značilo. Može se napraviti neko određeno mjesto blizu Crikvenice da im se omogući da dođu taj dan kada žele, da se okupaju i podruže", kaže Fortuna te ističe da umirovljenici ne smiju biti građani drugog reda.

"Mi znamo da je turizam jako važan za našu Hrvatsku, ali sigurno postoji način da imamo i turizam gdje će i Hrvatska što više sredstava prikupiti, ali isto tako ne smijemo na uštrb toga ove ostale kategorije naših građana kojima je i tako teško, od niskih mirovina, svega onoga što su oni učinili i dali, a sada da ne mogu niti na to svoje, odnosnonaše more. Kad gledate sa strane kapitala i ekonomski, to nije ništa. Ali to je strašno puno jer to je zapravo zadiranje u ljudska prava i u dostojanstvo svakog čovjeka, a posebno naših umirovljenika".

Interesi se 'vrte' oko plaža

Uspostavili su kontakte s Crikvenicom i nadaju se da će doći do kompromisa - vjerojatno ne tako da svi budu posve zadovoljni, ali da ne trpi nitko.

Stoga apelira na Crikvenicu i druge gradove koji razmišljaju ili prakticiraju nešto slično, da ponovno razmisle jer to mogu biti njihovi roditelji, djedovi, bake...

"Svi ćemo mi to biti - pa zar ne razmišljamo da i naša djeca sutra, ako nemaš na moru neku vikendicu ili nešto, ni mi nećemo sutra moći na to more, ako tako krene", zaključuje Fortuna.

Turistički stručnjak Miroslav Dragičević kaže kako su plaže još uvijek osnovni proizvod oko kojeg se 'vrte' interesi biznisa, lokalnog stanovništva, iznajmljivača i drugih socijalnih skupina i subjekata poput jednodnevnih izletnika ili sindikata.

"Onda se stvar svodi na individualna pravila i odluke lokalne zajednice koja je nadležna za menadžment, upravljanje plažama u svakoj destinaciji i koja onda sukladno tome radi planove i ako dolazi do problema visoke saturacije današnjeg prometa u odnosu na količinu i raspoloživost plaža, onda se tu očito moraju donijeti neke radikalne mjere, do razine ako treba čak i referenduma", kaže Dragičević.

Previše korisnika, premalo plaža

Naime, čitav sustav upravljanja tim još uvijek ključnim elementom turističke ponude je pitanje artikuliranja lokalnih zajednica u smislu tematizacije i podjele plaža prema interesnim skupinama.

"Jer je očito da bi hotelska plaža trebala biti najveća plaža jer se tamo okreće i najveći biznis u interesu lokalne zajednice, a ove socijalne, ukoliko općine i destinacije nemaju prostora za njih, ili da ih naprave ili da donesu odluke da to više nije moguće. Mada ja mislim da uvijek i u svakoj općini ima još uvijek prostora da se zadovolje interesi svih".

No, u nekim destinacijama je preveliki broj korisnika u odnosu na mali broj plaža.

Stvar, kaže, 'šteka' kod države jer još nije donijela zakon o pomorskom dobru i prema kojemu treba urediti model i pravila upravljanja pomorskim dobrom, što su i plaže.

Nakon toga je, navodi, ključna odgovornost na destinacijama - naći rješenja koja će zadovoljiti sve interese, koliko je moguće.

Konfliktni interesi i širenje plaža

"Imate preveliki broj interesa za plažnim prostorom koji je međusobno konfliktan jer iznajmljivači traže da se otvori prostor za one koji kod njih spavaju, stanovnici traže svoj prostor jer njima dolazi rodbina, dnevni izletnici traže svoje mjesto, hoteli i hotelski gosti".

Zato svaka destinacija treba uvesti pravila ili čak krenuti u proširenje plažnog prostora gdje je to moguće - pri čemu je problem da se neke intervencije ne smiju poduzimati. Radi se, kaže, o još jednom neuređenom području.

"Vjerojatno bi trebalo proširiti hrvatske plaže i plažni prostor za 50 posto u odnosu na postojeće. Ako uzmete tri do pet metara po glavi korisnika, to su milijuni kvadrata koje bi trebalo osigurati, koje se onda mora i utematizirati, posložiti da korisnici na njima više nisu u konfliktu. Nešto je javno, nešto je dato u privatne koncesije itd."

Diskurs neuređenosti

Došlo na naplatu što turizam nekontrolirano raste, stvaraju se gužve. Diskurs neuređenosti, navodi, doveo je do toga da se u Makarskoj pokušalo smanjiti broj jednodnevnih turista iz BiH, zatim se krenulo u rješavanje problema 'rezervacije' mjesta na plažama ostavljanjem ručnika.

"Svak maksimira svoju korist na kratki rok, na mjesec, dva, tri, a nema znanja, sposobnosti, interesa, odvažnosti niti političkog 'leadershipa' da se to strukturno riješi. I sad smo došli u fazu da će se to morati strukturno rješavati, da će biti za svakog ponešto. Inače će samo rasti ove gluposti", zaključuje Dragičević.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)