Al Jazeera Balkans

Adis Nadarević je freelance autor i savjetnik u odnosima s javnošću i kompanjama. Poznat je po satiričnim komentarima o društveno-političkim dešavanjima koja objavljuje na društvenoj mreži Twitter pod nadimkom Ridjobrki. Živi u Sarajevu.

„Molimo vas da se raziđete u miru i omogućite neometano odvijanje saobraćaja!“, grmjelo je sa policijskog megafona upravljenog ka skupini od nekoliko stotina žena koje su blokirale magistralni put M-5 u mjestu Pudin Han kod Ključa.

„Biz burada kalıyoruz! Bize Suleyman'ı ver!“, odgovarale su žene kordonu policije Unsko-sanskog kantona.

I tako se nastavio četvrti dan blokade magistralnih puteva koji Bihać i Sanski Most povezuju sa Sarajevom. Već prvog dana protestu protiv zabrane prikazivanja turskih serija u Bosni i Hercegovini priključile su se i žene još dva kantona osim Unsko-sanskog, pa su tako blokirani i put M-18 u Stuparima kod Kladnja te M-17 u Karušama kod Doboja, što i nije bilo neka vijest pošto Karuše ionako redovno učestvuju u svakoj blokadi saobraćaja u zemlji.

Drugog dana protestima su se pridružile i žene iz kantona sa većinski hrvatskim stanovništvom koje su izašle na granični prelaz Bijača, zatim blokirale M-17 kod Gabele, a ponosne posavske šokice su maltene zaustavile život u Orašju i Odžaku. U Novom Travniku su zabilježene i prve multietničke blokade pošto se i bošnjačko i hrvatsko stanovništvo osjetilo jednako pogođeno – kako su rekli – besmislenim mjerama vlasti u Sarajevu. Također, drugog dana protesta i blokada primijećeni su i pojedinačni slučajevi u kojima su se izražavanju nezadovoljstva priključili i muškarci.

Trećeg dana protesta koji su gotovo paralizirali entitet Federaciju BiH, pred kamere je u Banjoj Luci stao predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i istakao kako neće dozvoliti da se nemiri preliju u njegov entitet. On je optužio strane centre moći za pokušaj destabilizacije Srpske, a opozicione partije za izdajničko dodvoravanje političkom Sarajevu koje ukidanjem turskih serija želi obrnutom psihologijom pokazati moć i utjecaj Turske u BiH. 

Za to vrijeme, opozicija o kojoj je Dodik govorio se nije oglašavala jer ni njima samima nije bilo jasno šta je izdajničko u zabrani serija koje prave višestoljetni srpski neprijatelji, okupatori i zulumćari, i šta je loše u zabrani koja je imala za cilj potaknuti i pomoći domaću produkciju.

Protesti u RS-u već u toku

Ono što ni Dodik ni opozicija u tom trenutku nisu znali jeste da su protesti u Republici Srpskoj već uveliko u toku i da je opština Kalinovik već tri dana u blokadi. Tamošnje stanovništvo je izašlo i blokiralo ulaz u grad još prvog dana protesta, samo što u ta tri dana niko nije dolazio u Kalinovik da bi to bilo primijećeno. U svakom slučaju, Kalinovičani nisu odustali i strpljivo su istrajavali u blokadi.

A realno, otkako su "Elif", "Kako vrijeme prolazi", "Kćerke", "Ti si moja domovina" i druge turske serije protjerane sa malih ekrana, u Kalinoviku kao i u većini malih opština u BiH nije ostalo puno toga čime bi se mogao ispuniti dan pa je druženje na protestima postalo prilično dobar način za ubijanje vremena.

No, četvrtog dana stvari su počele izmicati kontroli. U spomenutom Pudinom Hanu došlo je do naguravanja policije i okupljene mase pa su pripadnici MUP-a situaciju morali smirivati projekcijom epizode Sulejmana Veličanstvenog u kojoj mladi sultan po prvi put susreće buduću sultaniju Hurrem. Za tu svrhu je iz Bihaća dopremljen specijalni LED ekran u FULL HD rezoluciji koja je kostimografiju serije dočarala u do tad neviđenoj raskoši. Ovo je barem privremeno umirilo narod, ali bilo je očigledno da ovakve paušalne mjere ne mogu riješiti problem dugoročno.

A problem je nastao niotkud i to tako što je nekoliko domaćih produkcijskih kuća od bh. vlasti zatražilo zaštitu od nefer konkurencije koju su im predstavljale turske serije. Pri tome su se pozvali na sličnu inicijativu makedonskog Sobrania iz 2012., a napomenuli su i kako je najveća arapska televizijska mreža MBC nedavno odlučila prestati sa emitiranjem serija turske proizvodnje. 

Doduše, odluka arapskog MBC-a je imala i stanovite političke konotacije vezane za trenutne arapsko-turske odnose ali Maked... Gornjemaked... Novomakedon... Vlasti bivše jugoslovenske republike Makedonije su se vodile otprilike istim motivima kao njihovi bosanskohercegovačke kolege: turske serije su ugrozile i gotovo u potpunosti istisnule domaći sadržaj iz televizijskog programa!

Inicijativa je naišla na podršku OHR-a i Delegacije Evropske Unije u BiH pri čemu je Visoki predstavnik Valentin Inzko izrazio zabrinutost za domaću TV-produkcije, dok je šef Delegacije EU Lars-Gunnar Wigemark istakao njenu važnost u procesu europskih integracija. Kao i u ostalim sličnim slučajevima, državnom parlamentu je preostalo samo da inicijativu pretoči u konkretno rješenje i usvoji ga po skraćenoj proceduri. 

O ovome se oglasila jedino zastupnica HDZ 1990 Diana Zelenika koja je bila protiv prijedloga. Zelenika je rekla da je protiv ukidanja serija „jer je nama ženama to važno“ ali je nakon slične izjave sa IKEA-om i akcizama niko više nije shvatao ozbiljno.

Repriziranje već viđenog

No bilo kako bilo, protesti su ušli u peti dan. Nezadovoljstvo naroda je raslo, incidenti su učestali, a javni emiteri su samo pogoršali stvar sa povećanjem emitiranja repriza "Vize za budućnost" u jednom i forsiranjem ruskih serija u drugom entitetu. Volonteri su po mjesnim zajednicama organizirali kolektivna gledanja turskih serija na YouTube za penzionere koji se nisu znali sami snaći, a masovno gledanje serija na Internetu je prijetilo rušenjem sistema domaćih telekomunikacionih firmi. Download je u cijeloj zemlji zbog ovoga bio toliko usporen da je u jednoj prijedorskoj prigradskoj mjesnoj zajednici Demir padao s konja čitavih dvadeset minuta!

„Ekmek ve televizyon dizileri!“, orilo se po cijeloj Bosni i Hercegovini, a zabrinutost među predstavnicima vlasti je rasla. Narod je složno tražio kruha i turskih serija i moralo se reagovati. Kruh je nedavno poskupio i možda je ishitrena zabrana turskih serija bila stvarno bespotrebna avantura... Ali šta da se radi, zakon je stupio na snagu i valja ga poštovati. 

Jedino rješenje je bilo zatražiti od domaćih produkcijskih kuća da ubrzaju proizvodnju visokokvalitetnih domaćih sadržaja za koje su tvrdili kako ih je nemoguće plasirati pokraj silnih turskih serija.

"Ovaaj... nismo mislili da ćete nas shvatiti ozbiljno", rekao je predstavnik udruženja producenata BiH na sastanku sa resornim ministrom.

"Kako to sad mislite?!", pitao je ministar.

"Pa jednostavno. Kao i u ostalim branšama."

"Još uvijek mi nije jasno. Kako mislite da niste mislili da ćemo vas shvatiti ozbiljno?", uporno je tražio odgovor ministar.

„Pa lijepo, svako u zemlji ko je nesposoban izaći na kraj sa stranom konkurencijom zapomaže kako je potrebno zaštititi domaću proizvodnju, ali vlast do sada nikad nije reagovala", objasnio je producent.

"I šta sad da radimo?"

"Ništa, puštajte serije dok Murat Šabanović nije digao u zrak naplatnu kućicu u Podlugovima".

Na televizorima je zasvirala melizmatična melodija špice turske televizijske sapunice, a narod se lagano počeo razilaziti...

Tačno mi se bilo žao probuditi.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

Molimo čitaoce da se u svojim komentarima suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. DEPO Portal zadržava pravo da takve i slične komentare ukloni bez najave i objašnjenja.

(Al Jazeera Balkans/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook