Sigurnost djece na internetu izuzetno je bitno pitanje za svakog roditelja. Odrastanje današnjih generacija praktički je nezamislivo bez virtualnog svijeta, no upravo tu vrebaju opasnosti iz svakoga kuta. Puno djece u virtualnom svijetu svakodnevno je izloženo nasilju, porukama neprimjerenog sadržaja te sličnih internetskih prijetnji.

U dobi od 11. do 18. godine svako drugo dijete izloženo je uvredljivim komentarima i porukama na interentu, a 16 posto djece susrelo se s prijetnjama. Nasilje na internetu prisutno je od 0 do 24 sata, za razliku od nasilja licem u lice.

Zabraniti djeci pristup tehnologiji nije od velike pomoći. Međutim, važno je od najranije dobi stvarati odgovorne stavove o korištenju.

Djeca su prepuštena sami sebi. Roditelji djeci ograničavaju vrijeme koje provode na interentu, ali ne pričaju o tome što se događa i što djeca gledaju, istaknula je Tea Brezinščak, psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

Iza roditeljevih leđa 8 posto djece priznalo je kako je otišlo na susret s osobama koje su prvi put upoznali na društvenim mrežama, a čak svako treće dijete u dobi od 11 do 18 godine prihvaća strance za prijatelje na društvenim mrežama.

Roditelji u većini slučajeva nisu ni svjesni što sve djeca rade online, stoga je nužno podići razinu svijesti o sigurnosti djece na internetu. Mnoga djeca otkrivaju privatne informacije i šalju neprimjerene fotografije jer nisu svjesna mogućih posljedica.

U hrvatskim školama o medijima se uči na satovima hrvatskog jezika, no zapravo se vrlo malo govori o internetu, istaknula je Lana Ciboci, potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Internet je mediji na kojem djeca provode puno vremena i ako se koristi pametno, može poslužiti kao odlično sredstvo za učenje i komunikaciju, međutim jednako tako krije brojne opasnosti i rizike. Stoga je cyber-sigurnost jedan od prioriteta u radu policije.

Iako ne možemo djecu držati pod staklenim zvonom i spriječiti ih da vrijeme provode na interentu, možemo ih zaštiti kroz obrazovanje. Jedan od načina je osnivanje agencije ili institucije koja bi se bavila istraživanjima, prevencijom i edukacijom. Potrebna je sustavna edukacija o medijskim sadržajima kao u Švedskoj. U škole bi to trebalo uvesti kao dio sadržaja svih predmeta, poručila je Ivana Milas Klarić, pravobraniteljica za djecu.

Naime, švedska vladina organizacija Swedish Media Council objavljuje izvještaje o razvoju medija i medijskom utjecaju na djecu i mlade, a u škole je uvedena interaktivnu mrežna stranica koja im služi kao baza materijala za edukaciju učenika u školama.

(Dnevnik.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN, aš)