Praktičan prijedlog, ili...?

Njemački mediji o samitu u Trstu: Pravi li EU mini Jugoslaviju na Balkanu?!

Front12.07.17, 17:03h

Njemački mediji o samitu u Trstu: Pravi li EU mini Jugoslaviju na Balkanu?!
Vremena velikih proširenja su prošla. Evropska unija je, između ostalog, zapala u krizu zato što je upravljanje mnogo teže sa 28 država članica

 

Ideja je rođena na Balkanu, a formulisao ju je srpski predsjednik Aleksandar Vučić: Zar ne bi bilo praktično objediniti sve balkanske zemlje na zajedničkom ekonomskom prostoru? To bi mogao da bude prvi korak ka pristupanju EU. Evropska unija je brzo prihvatila ideju. Na Samitu lidera Zapadnog Balkana u Trstu danas bi trebalo da bude donijeta načelna odluka.


Više balkanskih zemalja želi da uđe u EU, koja je trenutno u dubokoj krizi i zaokupljena drugim stvarima. Zbog toga bi carinska unija mogla da posluži kao instrument za dobijanje u vremenu. U toj varijanti, EU ne mora da prima nove članice, ali zadržava uticaj na Balkanu - gdje se suprotstavljene sile bore za uticaj, piše njemački “Welt”, a prenosi Blic.rs.


Hrvatska i Slovenija su već ušle u EU. Crna Gora, Srbija i Albanija su kandidati. Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za kandidaturu. Makedonija upravo pokušava da riješi s Grčkom vječiti spor oko naziva zemlje - poslije toga Atina vjerovatno više neće blokirati nastojanja Makedonije da uđe u EU. Kosovo takođe želi da uđe u EU.


Vremena velikih proširenja su prošla. Evropska unija je, između ostalog, zapala u krizu zato što je upravljanje mnogo teže sa 28 država članica. Čini se da je poslije Brexita prijem brojnih novih država Balkana teško izvodljiv. Balkanska carinska unija vezana za Brisel mogla bi da bude spasonosno rješenje. Iza kulisa se već godinama diskutuje o njoj kao instrumentu za deaktiviranje vječitog bureta baruta Balkana, bez potrebe za proširenjem EU.


U suštini, to bi bilo ponovno rođenje stare Jugoslavije, naravno, samo kao carinske i transportne unije, bez Hrvatske i Slovenije, koje su već u EU, ali sa Albanijom. Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Makedonijom - bila bi to unija siromašnijih zemalja nasljednica Jugoslavije. Jasno je zašto bi se Beogradu to dopalo. U takvoj tvorevini, Srbija bi bila težište, prema kome bi sve gravitiralo.


Kao što je dominirao u Jugoslaviji, Beograd bi imao ključnu ulogu u novoj Jugoslaviji. Makedonija više ne bi morala da strahuje za vlastiti opstanak, jer bi najzad postala dio većeg saveza, umjesto da bude sama i bespomoćna, okružena neprijateljski nastrojenim susjedima: Grčkom, Albanijom, Bugarskom, Srbijom - koje sve do jedne smatraju da Makedonija nije prava zemlja i da zapravo djelimično pripada njima, kao i da Makedonci kao takvi ne postoje. I Bosna i Hercegovina bi, kao dio takve unije, možda malo manje strahovala da će se jednog dana raspasti.


Stara Jugoslavija se raspala zbog unutrašnjih nesuglasica, a naročito suparništva između Srba i Hrvata. Nova unija Zapadnog Balkana bila bi takođe bipolarna: osam miliona Srba u Srbiji i Bosni i Hercegovini, kao i pet miliona Albanaca u Albaniji, na Kosovu i u Makedoniji, dominirali bi u njoj i međusobno se takmičili za uticaj.


Naravno da ovdje nije reč o stvaranju nove države. Takve misli su preuranjene, baš kao i politička strahovanja, odnosno nadanja dotičnih zemalja. Konkretno, radi se o tome da postoji više od 30 bilateralnih ugovora koji regulišu trgovinske odnose različitih zemalja Zapadnog Balkana sa EU i međusobno. Njihovo povezivanje jednim ugovorom i jednim jedinim sporazumom između Carinske unije Zapadnog Balkana i EU značajno bi uprostilo stvari i podstaklo ekonomski rast.


Regionalna ekonomska integracija mogla bi da pojednostavi i ubrza pristupanje EU, naročito kada je riječ o Kosovu, gdje se najviše strahuje od takve balkanske unije.


Ali problem sa učlanjenjem Kosova u EU je u tome što u očima Srbije nije nezavisna država, već pripada Srbiji. Ovdje se mogu očekivati slični problemi kakvi postoje između EU i Turske u vezi sa kiparskim pitanjem - Turska ne priznaje Kipar kao državu zato što je ostrvo podijeljeno i samo grčki dio pripada EU.


U tom smislu, razumljiva su i strahovanja Crne Gore, koja je od svih balkanskih zemalja najdalje odmakla u pregovorima o pristupanju EU, a ako balkanska carinska unija zaista zamijeni puno članstvo u EU, ona će najviše izgubiti. Za Kosovo, čije su šanse najmanje, takva unija bi bila prilika da napravi barem prvi korak ka EU. Na nove korake Unija, za sada, nije spremna.

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook