Izvor: Deutsche Welle

Burkini je kombinacija više odjevnih predmeta poput marame, tajica i tunike koji muslimanskim vjernicama zamjenjuje klasični kupaći kostim. No kupati se pokriven od glave do pete ne može se baš svugdje. Prošle godine francuski policajci su na jednoj plaži natjerali nekoliko žena koje su se kupale da se udalje s plaže. Neki su ovaj potez osudili kao napad na vjerske slobode, neki pozdravili kao čin obrane zapadnih vrijednosti. No zanimanje za ovu temu ne prestaje. To pokazuje i prije nekoliko dana objavljeni web-video „Bikini ili burkini" Deutsche Wellea, koji prati razvoj kupaće mode od početka stoljeća pa do danas, a kojeg je u kratkom vremenu pogledalo preko pola milijuna korisnika. Iz reakcija korisnika proizlazi da pitanje koliko gole kože smije jedna žena pokazivati u javnosti nije samo pitanje mode nego i slobode, moći i politike.

Golo tijelo kao političko oružje

Razgolićeno tijelo žene u prošlosti je bivalo korišteno u borbi protiv ugnjetavanja žena pogotovo na Zapadu u šezdesetima tijekom tzv. seksualne revolucije. U posljednje vrijeme su se pripadnice pokreta Femen pročule po svojim golišavim akcijama uperenim također protiv seksualnog i inog ugnjetavanja. Naravno da postoji i druga strana medalje ženske seksualnosti što pokazuju komercijalne ikone poput Kim Kardashian koja svoje tijelo koristi u neke druge svrhe. No gdje počinje, a gdje završava emancipacija tijela? Postoji li pritisak na žene na Zapadu da se razgolite isto kao što u muslimanskom svijetu postoji pritisak na žene da se zaogrnu do posljednjeg djelića tijela?

"Nema izuzetaka ako želimo imati slobode"

Oko ovih pitanja su se u komentarima na DW-ov video razvile brojne rasprave. "Razlika između burkinija i bikinija je ta da burkini nije slobodan odabir. On je obveza i društveni pritisak”, smatra jedan čitatelj (ili čitateljica perzijske stranice). Drugi korisnik na engleskoj stranici smatra da ne možemo raditi razlike između slobode skidanja ili slobode pokrivanja tijela. Jedan drugi korisnik arapske stranice vjeruje kako bi dobro rješenje bilo "staviti pokrov muškarcima na oči”. I na pitanje jesu li žene prisiljene nositi burkini ili ne, nema jasnog odgovora. Zabrana burkinija u Francuskoj kao javnog isticanja vjerskog simbola odmah je od vjerskog načinila političko pitanje. Između ostalog i zbog francuske kolonijalne prošlosti. Znači li s druge strane da slobodu nošenja burkinija moramo shvatiti kao slobodu žene na odabir? I kao takvu simbol feminizma? U svakom slučaju, sve paušalne ocjene o tomu što zapravo predstavlja burkini ne pogađaju cilj.

Burkini: prokletstvo ili blagodat?

Jedna čitateljica smatra da bi muslimankama bilo bolje da ostanu kod kuće nego da se pokazuju u javnosti u burkiniju. Jedna druga je još direktnija: „Time što činimo sve da drugim kulturama iziđemo u susret, dopuštamo da zapadna kultura nazaduje za 100 godina".

Na kraju žučne političke rasprave je međutim jedno pitanje ostalo nerazjašnjeno: koliko je uopće ugodno pri temperaturama preko 30 stupnjeva biti čitavog tijela umotan u tkaninu. Francuska je u međuvremenu ukinula zabranu nošenja burkinija. No to nije zaustavilo raspravu o ovom spornom odjevnom predmetu.

(Dw.de, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)