Na zidu Bioskopa u Bijeljini oslikan je mural sa likom legendarnog semberskog kauboja Harija Džeksona, fotografa, scenariste i režisera vestern filmova u nekadašnjoj Jugoslaviji.

Autor Danijel Vujanović rekao je Srni da će mural biti svojevrsna poruka mladima da čovjek može da ispuni svoje snove, kao što ih je ispunio ovaj gradski osobenjak i zaljubljenik u kaubojske filmove.

Hari Džekson bio je prvi i jedini pravi kauboj u BiH.  Rođen 1944. godine u Tetovu pod imenom Aljoš Musli. Sa porodicom je kao dječak došao u Bijeljini, gdje je stekao zvanje fotografa. Kao veliki zaljubljenik u kaubojske filmove mijenja ime i postaje jedini kreator vestern filmova u Jugoslaviji.

"Kako je tada bilo teško ime promjeniti. Trebalo je i molbi i žalbi, ali on je baš zbog vesterna htio samo ime Hari Džekson", prisjeća se o njemu za medije Juso Muratović prve zvjezde jugo-westerna.

Krajem šezdesetih godina u Semberiji se snima prvi vestern film. 

"Imali smo glumce, to su bili mještani. Imali smo Rome koji su tamni, nismo trebali puno da ih šminkamo, oni za film puste kosu. Pred snimanje samo malo crvene boje i tako smo dobijali Indijance. Najviše smo snimali na području području kamenoloma u Ugljeviku", otkriva Muratović.

Kroz sembersku ravnicu prolazio je voz do rudnika u Mezgraji. 

"Tada se sa mašinovođom dogovori da pišti lokomotiva, a mi smo od eksponata imali šinska kola, pa kao da stižu kauboji i onda dolazi kočija, pucalo se i pljačkao se voz".

"Hari osvetnik", "Tragom zločina", "Istjerivači zlata"...sedamdesetih i osamdesetih godina nizali su se filmovi. Neki od njih su prikazani i na Pulskom festivalu. Početkom devedesetih Hari odlazi na ratište. Porodica u Njemačku. U kuću dolaze izbjeglice koje kaubojske šešire i čizme, filmske plakate i fotografije odvoze na smeće. Jedan dio stvaralaštva uspio je spasiti.

"On je taj materijal sav sakrio sa kamerom, filmovima, zaštićeno od vlage ali niko ne zna gdje je to u zidove ukopao", kazao je Muratović.

O Hariju Džeksonu je mladi Emir Kusturica snimio sedamdesetih dokumentarnu tv priču, a igrao je u čuvenom filmu Gorana Paskaljevića "Miris poljskog cvijeća" (1978). o Hariju Džeksonu ali i njegovoj tragičnoj sudbini tokom rata i smrti objavijenoj sa puno tajni reditelj Jasmina Duraković je snimio kratki igrani TV film "Arizona, bosanska vezija" (1998) u kojem je glavnu ulogu igrao legendarni Nisvet Džanko.

(DEPO Portal/ak