Izvor: Jutarnji.hr/Autor: Robert Bajruši

Koliko god desnica često plaši obnovom Jugoslavije, za većinu hrvatskih građana jugoslavenstvo je izrazito negativan pojam, zaključak je  knjige “Strategija simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe”

Devet od deset ispitanika, ili sasvim precizno 90,8 posto, vrlo su ili donekle ponosni kada ih se pita jesu li ponosni što su građani Hrvatske. Svega četiri posto ili svaki dvadeset i peti izjavit će da im se ne sviđa službena nacionalna zastava, na kojoj se dominantno ističe nekada kontroverzna šahovnica, a više od 97% anketiranih reklo je da voli nacionalnu himnu, Lijepa naša domovino.

Dijametralno suprotan je pogled na jugoslavensko iskustvo i na pitanje je li članstvo u bilo kojoj federaciji imalo pozitivne ili negativne posljedice, samo je 9,4% ispitanika odgovorilo da su one bile pozitivne, 49,1% izjavilo je da su negativne, dok 27,3% smatralo je da posljedice nisu ni pozitivne ni negativne.

Koliko god desnica često plaši obnovom Jugoslavije, za veliku većinu hrvatske javnosti, jugoslavenstvo je izrazito negativan pojam, a bivša država povezuje se s lošim iskustvima kao što su komunizam i ugnjetavanje Hrvata, glavni je zaključak knjige “Strategija simbolične izgradnje nacije u državama Jugoistočne Europe”, koja je nastala kao rezultat projekta istraživanja javnog mnijenja koje je proveo IPSOS.

Žal zbog raspada

Ili sasvim precizno - na prostoru čitave bivše Jugoslavije (bez Slovenije), Hrvatska je ostvarila najviši rezultat lojalnosti među novim državama regije, odmah iza Kosova, najnovije države sljednice bivše Jugoslavije.

Drugim riječima, projektom izgradnje nacije u Hrvatskoj uspješno su prekinute povijesne i kulturne veze sa zamišljenom jugoslavenskom zajednicom, a hrvatsku nacionalnu državu, koja je niknula iz ruševina rata, istovremeno se proželo vjerskim i svetim obilježjima, glasi zaključak Vjerana Pavlakovića, povjesničara i izvanrednog profesora na Odsjeku za kulturalne studije u Rijeci, koji je voditelj spomenutog projekta “Strategija simbolične izgradnje nacije u državama Jugoistočne Europe”, koji je obuhvatio stavove stanovnika zapadnog Balkana.

Projekt je financirao Norwegian Research Council, a sve je organizirao Pål Kolstø sa Sveučilišta u Oslu.

Istraživanje je obuhvatilo 10.500 stanovnika regije i iznjedrilo niz pokazatelja o stavovima ljudi u jugoistočnoj Europi o njihovoj privrženosti novonastalim državama, odnosu prema religiji, nacionalnim simbolima, prošlosti, odnosima s drugim narodima i pitanju krivnje za prošle ratove.

Rezultati su precizni i u skladu sa zaključkom koji je iznio Pavlaković, a svodi se na to da nigdje na prostorima nekadašnje SFRJ nacija nije tako snažno formirana kao u Hrvatskoj.

Kao i da još samo na Kosovu postoji takav odium prema bivšoj državi. Dokaz su brojke koje pokazuju kako visokih 68% stanovnika u Bosni i Hercegovini žali zbog raspada Jugoslavije, i čak 71 posto u Srbiji, nasuprot niskih 18 posto u Hrvatskoj, te još manje na Kosovu.

Nastavak teksta čitajte OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)