Izvor: Vremeplov.ba

Pogled u prošlost je proces koji nikad ne staje i uvijek se nadograđuje. Piskom lokomotive na dan 1. avgusta 1891. godine, uz svetkovinu i pucanje topova sa obližnjih brda označi se dolazak prvog voza u Sarajevo iz pravca Metkovića. Ovim dolaskom južne pruge u grad Sarajevo okončan je  „gigantski projekat i predat  na korištenje stanovnicima države“. Neretvanska pruga građena je punih sedam godina. Ove 2016. godine, novembra mjeseca, obilježava se 75 godina postojanja uzanog (0,76 m) i 50 godina normalnog kolosijeka (1.435 m), odnosno 125 godina redovnog željezničkog saobraćaja na ovoj veoma važnoj pružnoj komunikaciji računajući vrijeme od dolaska prvog voza u Sarajevo.

Ovim člankom pozivamo sve generacije, za odmor i dušu, da nešto nauče, prisjete se djetinjstva i mladosti te uz priložene stare fotografije osvrnu na prošlost, istinitu, na jednu drugačiju i (ne)običnu priču o istoriji željezničke pruge Sarajevo – Metković – Ploče.

U novinskoj vijesti objavljenoj u mostarskom “Novom Hercegovačkom Bosiljku“, od 30. avgusta 1884. godine stajalo je: “Glasa se da će opća radnja željeznice Mostar- Metković započeti 8. idućeg mjeseca, te do 30. travnja 1885. mora biti izručena sa svim gotava državi“.

Uz zvuke pijuka i lopata po tvrdom hercegovačkom kamenu i odzvanjanju metalnih šina od silnih zakucavanja klinova u drvene pragove otpočinje burna istorija postojanja uskotračne pruge od mjesta kopnene luke u Metkovićima do Mostara i dalje sve do Sarajeva. Ova pruga u željezničkim kartama upisana je imenom Neretvanska pruga ili Narentabahn na njemačkom.

Naime, toga dana otpočinju prvi radovi na izgradnji željezničke pruge uskotračnog kolosijeka dionice od Metkovića do Mostara. Gradnja pruge trajala je oko deset mjeseci u izvođenju od strane preduzeća Karla V. Schwarza iz Beča i predata u javni saobraćaj 14. juna 1885. godine. Po dovršenju pruge promet na njoj povjerila je Zemaljska vlada posebnoj upravi sa sjedištem u Mostaru dok je produženjem željeznice do Sarajeva za upravljanje cijelom linijom 1891. godine upravljala Direkcija u Sarajevu kao predhodnica Direkcije bosanskohercegovačkih državnih željeznica osnovana 1895. godine (BHStB – Bosnisch-Herzegowinische Staatsbahn 1883.-1908. g.).

Početkom 1887. godine, otpočinju radovi na pružnoj dionici Mostar – Jablanica – Rama – Ostrožac i puštena je u javni saobraćaj 22. avgusta 1888. godine. Dio pruge od Ostrošca, Lisičića do Konjica završena je i puštena u promet 10. novembra 1889. godine.

Dio pruge od Konjica do Sarajeva za građevinare se postavio težak zadatak kako riješiti problem prelaska vododijelnice između sliva rijeke Neretve i Bosne. Kao tehničku izvodljivost odabrana je varijanta preko Ivan Sedla u dužini od 79 kilometara (drugom varijantom preko prevoja Pogorelice sa tunelom od 895 metara, kroz mjesto Fojnicu do Visokog u dužini od 96 km se odustalo) kroz tunel dugog 648 metara uz savlađivanje velikog uspona, odnosno pada, od maksimalno 60 promila gdje je predviđena upotreba zupčanice kako od Konjica (Podorašac – Bradina u dužini od 8,1 km) u pravcu Ivan Sedla, tako i sa Ivan Sedla prema Pazariću (Bradina – Raštelica i Tarčin – Pazarić od 10,7 km).

Cijela linija do Sarajeva u dužini od 178,4 km bila je završena 1. avgusta 1891. godine, tako da je konačno u cijelosti uspostavljena željeznička veza Sarajevo – Metković. Kako se Mostar željezničkom prugom povezao sa Sarajevom iz Mostara se moglo putovati do Beča, Budimpešte, Praga, Pariza pa čak i do Istanbula čuvenim vozom „Orijent expressom“.

Dobro je spomenuti da je car Franjo Josip I prilikom zvanične posjete Sarajevu specijalnim kraljevskim vozom (Budimpešta – Brod – Doboj – Sarajevo, 30. maja 1910.g.) se dovezao u Mostar 3. juna i isti dan se vratio. Također, prestolonasljednik Franz Ferdinand prilikom posjete Bosni i Hercegovini, 23. juna 1914. godine, iz Metkovića do Sarajeva doputovao posebnim vozom. Kako je poznato iz istorije na njega je izvršen atentat i ubijen 28. juna, a njegovo tijelo je prebačeno vozom do Metkovića 30. juna 1914. godine.

Rijetke stare fotografije i nastavak priče pročitajte OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)