Izvor: Radio Slobodna Evropa/Autor: Dženana Halimović

Imovinom Bosna Sema obrazovnih institucija u BiH, vrijednom oko 60 miliona eura, uskoro bi mogla upravljati Islamska zajednica (IZ) u BiH. Tako bi te institucije koju čine škole, predškolske ustanove i univerzitet u Sarajevu, Bihaću, Tuzli i Zenici postale vakuf ili trajno dobro koje bi služilo ljudima.

Odluka je, sudeći prema najavama iz ove institucije, u procesu. Pismo namjere, kako je potvrđeno za RSE poslato je Islamskoj zajednici, te je u procesu razmatranja.

"Uvakufljenje imovine u vrijednosti 60 miliona eura Bosna Sema obrazovnih institucija u koje spada i Burch Univerzitet, Islamskoj zajednici u BiH je u procesu. Pomenuta odluka stupit će na snagu nakon saglasnosti obje strane i potpisanog ugovora", navedeno je u saopštenju organizacije Bosna Sema.

Za Islamsku zajednicu, s druge strane, radi se tek o neformalnim kontaktima, a "organi Islamske zajednice nisu donosili nikakve zvanične odluke niti stavove u vezi s tim pitanjem".

Ono što je do sada dostupno jeste da bi Bosna Sema bio zaseban vakuf, dok bi upravljanje njime tek trebalo biti precizirano, baš kao i njegov dalji rad. Darovatelj, u čijim ustanovama radi oko 500 osoba, tvrdi u saopštenju kako se neće ništa promijeniti.

"Nastavni plan i program, ime, akreditacija, diploma, stipendije, sekularni karakter obrazovanja, nastavni kadar, vizija, misija i institucije ostaju iste", navodi se u saopštenju.

O motivima, pak kažu ne žele još govoriti. Međutim, iza svega mogla bi se kriti i politička pozadina. Bosna Sema institucije se dovode u vezu s pokretom Hizmet, kontroverznog Fetulaha Gulena, a na zabranu njihovog rada pozivale su i turske vlasti, naročito nakon pokušaja državnog udara u toj zemlji. Turski ambasador u BiH Cihad Erginay u medijskim istupima nakon zbivanja u Turskoj u nekoliko je navrata pozvao vlasti da djeluju.

"Što se tiče ovih obrazovnih institucija neke zemlje su preduzele korake, što je potrebno s obzirom da ova organizacija ne prijeti samo Turskoj već i drugim zemljama zbog čega je potrebno nešto preduzeti", upozorio je Erginay.

Nije u pitanju samo puko vlasništvo

Baš kao što je i ambasador Erginay navodio, djelovanje škola pod Gulenovim pokretom vodi ka njihovoj infiltraciji u društvo, što je za RSE potvrdio i nekadašnji štićenik i bivši ministar kulture i sporta u FBiH Salmir Kaplan. U pogledu zatvaranja škola upozorio je kako će taj proces teško ići.

"Idemo prema tom uzoru EU i u takvim je okolnostima teško reći mi gasimo te škole. Kao što je recimo Azerbejdžan, koji je sedam dana nakon prvog otvorenog sukoba 2013. kada je postalo jasno ko su i šta su, ugasio te škole. Mi nismo Azerbejdžan i malo je teško i mene pogađa nekada koliko naše institucije uopšte i ne zanima taj sukob u Turskoj", kaže Kaplan.

Predaja obrazovnih institucija u ruke vjerskoj zajednici može da ima više pozadinskih motiva, smatra nekadašnji ministar obrazovanja Kantona Sarajevo Emir Suljagić. Politički je svakako, kaže, jedan.

"Ako je to početak rješavanja ovog problema u našoj zemlji onda je meni drago. Vodite računa o tome da turska država i obrazovne institucije o kojima je ovdje riječ povezuje sa organizacijom koja se u Turskoj smatra terorističkom, odnosno da stoji iza pokušaja državnog udara i smatram da je dobro po interese naše zemlje da to pitanje kod nas više ne bude na dnevnom redu i što je riješen naizgled miroljubivo", komentariše Suljagić.

Ono što, kako kaže "nismo u stanju naslutiti je ko će, nakon što se riješi problem sa vlasništvom nad imovinom, nad zgradama i pređe u ruke IZ, ostati vlasnik nastavnog procesa".

"Mislim da će mišljenje Turske od tome značiti puno više nego što je to puko vlasništvo nad zgradama", zaključuje Suljagić.

Zavjerenička akcija

S obzirom na snažnu ulogu Islamske zajednice u bosanskohercegovačkom društvu, tačnije u bošnjačkoj zajednici, postoji i bojazan da bi se ovim potezom Gulenovo djelovanje moglo na mala vrata uvesti u tu instituciju. Da treba biti oprezan upozorio je u komentaru za BH Radio i profesor arapske književnosti i filologije Esad Duraković.

"Gulenova organizacija djeluje suštinski bitno, zavjerenički. BiH je već neko vrijeme, naročito od devedesetih, od rata naovamo, izložena premrežavanju različitih 'gulenovaca', raznih muslimanskih sekti i frakcija. Tu su selefije, tu su gulenovci, tu su takozvane ahmedije", naveo je Duraković.

Dakle, kako je upozorio, "Bosna postaje poprište raznih sekti".

"Ti ljudi, te sekte, djeluju ponajviše preko škola, raznoraznih instituta, kulturnih centara, dakle institucionalno. Gulenova organizacija, ako je tako mogu nazvati, već je uveliko zakoračila u naš prostor, a da mi, nažalost, kao i u mnogim drugim slučajevima nismo osviješteni, ne gledamo daleko i ne vidimo budućnost. I onda će doći do konflikata između ovih tradicionalnih bošnjačkih muslimana i ovih ekstremnih. Oni su tu u jednoj zavjereničkoj akciji. Prema tome postoji opasnost da se djeluje na taj način preko institucija i ta vrsta djelovanja je najopasnija", ocijenio je Duraković.

Kako su obrazovne institucije u ingerenciji kantonalnih vlasti na upit o tome jesu li dobili ikakve informacije o namjeri da se škole poklone, te šta bi to značilo po obrazovni sistem, ministarstvo obrazovanja KS nije odgovorilo.

I dok se dešava vjerovatno jedna od najozbiljnijih tranzicija pod njegovim krovom, premijer Kantona Sarajevo Elemedin Konaković bavi se drugim dilemama, poput one treba li nastava počinjati intoniranjem državne himne.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)