Izvor: Nedeljnik.rs/Autor: Zorica Marković

Oni koji su prošle godine investirali u dobre čizme ili ski-jakne, nisu ni morali da ih otpakuju iz kutija. Zima nas je obišla u velikom luku, izuzev u onih nekoliko dana kada je rezala kožu kao žilet, i podsjetila nas na to kako smo cvokotali prethodnih decenija u periodu od novembra do februara.

Prvih sunčanih dana čudili smo se otkud ljeto i prije proljeća, a sada niko ne zna zbog čega su jutra hladna kao u Sjenici, a dan može da dostigne i dvadesetak stepeni. A onda nas je uplašila NASA s prognozom da smo probili sve rekorde u aprilu, koji je topliji za 1,1 od dosadašnjih mjerenja. Bio je to šesti mjesec u nizu sa temperaturama većim od prosjeka na globalnom nivou, a NASA vjeruje da će nekoliko mjeseci imati visoku temperaturu kakva nije zabilježena za 130 godina.

Prisustvujemo mijenjanju klimatske istorije i postalo je zvanično: klima se mijenja i mi smo odgovorni za to. Ako su se nekad naši preci čudili kad grom zagrmi usred zime (kad mu vrijeme nije), šta bi tek rekli na plus 15 u vrijeme kad bi trebalo da uredno čistimo snijeg, odmrzavamo bravu na automobilu i kao poklon nosimo šalove i rukavice umjesto da sjedimo u baštama i smanjujemo peć na minimum. Ne mora više niko da nas ubjeđuje da se nešto događa s planetom.

Ipak, šta je od ovoga istina, da li se pregrijava ili se hladi - jer neki dijelovi zemlje bilježe snijeg u vrijeme kad ne bi trebalo ni da pomislimo na njega? Hoće li se obistiniti svi oni holivudski filmovi i hoćemo li samo jednog dana dobiti na naplatu što smo tako bahato uživali u zemljinoj gostoljubivosti?

Ako i dalje imate nedoumicu, možda će vam pomoći ovaj podatak: posljednjih godina, u najuglednijim naučnim časopisima od 9.136 vrlo priznatih istraživača, samo jedan nije zagovarao globalno zagrijavanje, i to zato što je napisao tekst za Rusku akademiju nauka, što su mnogi povezali s njenim interesima kao velikoj izvoznici nafte. Svi ostali su sasvim sigurni u to da se zemlja zagrijava i da je to izazvala ljudska aktivnost, odnosno ugljen-dioksid.

Da bi predvidjeli kako će se klima kretati, naučnici su koristili kompjuterske klimatske modele, simulirajući povećanje CO2, koji je označen kao najveći neprijatelj. Svi modeli kažu da, ukoliko se emisija gasova staklene bašte ne smanji, planeta će se ozbiljno zagrijati. I ako su ranije verovali da će to biti za stepen do pet, koliki je opseg bio, posljednja istraživanja kažu da će do 2100. to uvećanje iznositi najmanje četiri stepena, dva puta više od nivoa koje su svjetski zvaničnici označili opasnim.

Veliku pomoć u istraživanju pružili su, vjerovali ili ne, oblaci. Do skoro nije bila jasna njihova uloga u cijelom procesu, ali istraživanja objavljena u časopisu Nature potvrdila su da su pouzdan pokazatelj promjena. Jer, manje oblaka se formira što se planeta više zagrijava, što znači manje sunčeve svjetlosti koja se reflektuje nazad u svemir, i još veći rast temperature.

Ključ je bio obezbijediti da se oblaci formiraju u kompjuterskom klimatskom modelu kao i u stvarnom svijetu, kako bi tim alatom predvidjeli buduće temperature. Kako voda isparava iz okeana, para može da se podigne preko 15 kilometara i formira kišne oblake koji odražavaju sunčevu svjetlost, ili da se podignu daleko manje kilometara bez formiranja oblaka. U stvarnosti se dešavaju oba procesa, a klimatski modeli su predvidjeli značajno veće buduće temperature.

"Klimatski skeptici vole da kritikuju klimatske modele, iako smo mi prvi priznali da nisu savršeni. Ali ono što smo otkrili jeste da smo pogrešili što smo verovali da će zagrijavanje biti blaže", kaže profesor Stiven Šervud s Univerziteta Novi Južni Vels iz Australije, koji predvodi novu studiju. On dodaje da smo s uspjehom posljednjeg modela dobili dva odgovora: šta kontroliše promjenu oblaka, i drugo, potvrdu da će scenario zagrijavanja biti najgori. (...)

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)