Čuvarice u ženskom logoru Ravensbrück bile su izrazito okrutne prema zatvorenicama. Međutim, unatoč zvjerskom ponašanju, istina je da su mnoge od njih bile i - ženstvene. Povijesni dokumenti tvrde da su se mogle pohvaliti lijepim i njegovanim izgledom, pa čak i da su bile predmet zavisti djevojaka iz obližnjeg grada.
U nacističkom koncentracijskom logoru Ravensbrück ubijeno je više od 50.000 žena. Prema svjedočenjima bivših logorašica, autorica Sarah Helm u knjizi pod naslovom “Ravensbrück: Život i smrt u Hitlerovom koncentracijskom logoru za žene” opisuje užase i patnje koje veliki broj njih nije preživio, a kojima su svakako doprinijele i žene koje su u tim logorima radile kao čuvarice.
Kada nisu bile na dužnosti, čuvarice logora brale su cvijeće u šumi, vozikale se čamcem po jezeru, provodile se na zabavama i zavodile muške čuvare.
Logor je čak imao frizerski salon, u kojem su radile zatvorenice. Nakon uljepšavanja i veselog 'ćaskanja', čuvarice bi se vratile starim navikama – urlale bi i tukle zatvorenice, te puštale pse na njih.
Dokumenti iz tog vremena pokazuju da su se iza često ugodne vanjštine čuvarica logora krile zvijeri spremne na najgora mučenja.
Elegantna plavuša Dorothea Binz u logoru je dobila nadimak “Lijepa kučka”. U njezinoj nadležnosti je bio “bunker” - kazneno krilo logora - gdje je sa zadovoljstvom tukla zatvorenice, mučila ih i davila u hladnoj vodi. Pri tome je bila posebno stroga prema pripadnicama Crvene armije, koje je nazivala “ruskim svinjama”.
Prema svjedočenjima bivših logorašica, bila je prava sadistica. Kažu da su joj se oči sjajile dok ih je tukla.
Dorothea Binz bila je jedna od najomraženijih i najozloglašenijih SS-čuvara u logoru Ravensbrück.
Neposredno prije nego što su jednoj logorašici stavili vreću na glavu, zategli joj omču oko vrata, a potom otvorili vratašca ispod njenih nogu, Dorothea joj je uputila zadnje riječi:
“Nadam se da nećeš misliti da smo svi mi ovdje zli ljudi”, rekla joj je dok joj je skidala ogrlicu, koju je predala njezinom krvniku.
Njemačka logorašica Doris Maase prvi put je vidjela Binzovu kada se jedna od njih pokušala ubiti tako što je potrčala prema ogradi pod visokim naponom. Binzova ju je zaustavila.
“Ženu, koja je bila sama kost i koža i htjela se ubiti, odvukla je i išibala štapom po golim bedrima”, ispričala je Maase.
Nisu, međutim, samo čuvarice bile brutalne. U svojoj prozirnoj košuljici preko ružičastog donjeg rublja, sa zlatnim narukvicama i prstenjem po rukama, visoka i plava liječnica Herta Oberheuser ubrzigavala je logorašicama smrtonosne injekcije kad god bi joj to bila volja. Jednu tinejdžerku je navodno ubila samo zato što se pomokrila u krevet. Kada bi se pacijenti požalili da su žedni, davala im je vodu s kvasinom.
Glavna nadzornica Johanna Langefeld uvela je strogu disciplinu među zatvorenicama, koje je tjerala da satima stoje na hladnoći i kiši. No, bila je zgrožena zbog izvođenja medicinskih eksperimenata nad logorašicama, koje su liječnici nazivali “kunićima”. Kada su se poljske zatvorenice pobunile protiv toga, smijenjena je, navodno zato jer je preblago reagirala.
Njezina tajnica, također logorašica, kasnije je pričala da je Langefeld često bila depresivna, “rastrzana” između dobra i zla, i da su je mučile noćne more.
Neke od žena koje su 1944. dospjele u logor Ravensbrück bile su u poodmakloj trudnoći i porodile su se na zemlji onog trenutka kada su stigle. Mnoge su, međutim bile u prvim mjesecima trudnoće, često nakon što su ih silovali neprijateljski vojnici. Bile su to uglavnom Poljakinje, koje su uhvaćene nakon pobune u varšavskom getu.
Do tada su porodi u logoru bili zabranjeni i sve trudnice su bile prisiljene na abortus. Ali, kako je s vremenom dolazilo previše trudnih žena, u logorskoj bolnici određena je posebna soba za porode.
Prvih 20 novorođenih beba imalo je dobar tretman, a njihove majke su nakon poroda dobivale čašu mlijeka sa zobenom kašom. Ubrzo je, međutim, prema naredbi Heinricha Himmlera taj posebni tretman ukinut. Majke nisu imale mlijeka, a bebe su umirale od gladi.
(Express.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook