TRNKA

Referendum vodi nacionalnoj homogenizaciji

Arhiva14.02.10, 14:10h

Pravni ekspert i profesor Ustavnog prava dr. Kasim Trnka smatra da usvajanje Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi u RS-u vodi daljnoj nacionalnoj homogenizaciji, po već viđenoj "matrici", te da suštinski predstavlja antiustavan i antidejtonski akt

Kasim TrnkaNe dovodeći u pitanje formalnu stranu spomenutog zakona, Trnka upozorava kako prilikom sagledavanja implikacija toga akta treba razlikovati kratkoročni interes vladajuće strukture u RS-u, odnosno skretanje pažnje s teške ekonomske situacije, te dugoročni, strateški cilj koji se tiče samog statusa entiteta RS.

Dr. Trnka je govoreći na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" u Sarajevu o temi "Referendum - iskustva, zloupotrebe, legalitet" elaborirao istorijsku genezu i značenje legimiteta i legaliteta referenduma kao demokratskog instituta.

Istovremeno, ukazao je na slučajeve njegove zloupotrebe, što se u praksi manifestuje putem manipulacija unutar nedemokratskih režima i pribavljanja plebiscitarne podrške političkoj eliti.

Trnka smatra kako je za provođenje referenduma kao demokratskog oblika odlučivanja neophodno ostvariti demokratske pretposatvke koje se ogledaju u postojanju demokratskog sistema, poštivanja ljudskih prava, vladavine zakona i pravne države, uključujući i postojanje "neutralne političke sredine" i određenog nivoa političke kulture.

Naglašava, da s obzirom na aktuelni politički i uopšte društveni trenutak Bosne i Hercegovine otvaranje pitanja referenduma predstavlja dolijevanje ulja na vatru, te daljnje zaoštravanje i radikalizovanje situacije pred predstojeće opšte izbore u BiH.

Analizirajući ukupne prilike i odnose, Trnka napominje kako međunarodna zajednica i u ovom slučaju reaguje "mlitavo" te da je i ovom prilikom, kao i mnogo puta ranije, demonstrirala nespremnost da prepozna prave razloge krize i odgovori izazovima.

U istom kontekstu, pojašnjava kako cjelokupna situacija korespondira s Daytonskim sporazumom koji, nažalost, nije odgovorio na pitanje uzroka i posljedica rata u BiH, te je u jednom dijelu legalizovao rezultate "etničkog čišćenja", favorizujući centrifugalne elemente i interese nacionalnog u odnosu na građansko, a što onemogućava ozbiljniju rekonstrukciju cjelokupnog sistema.

Nadalje, ukazuje na donekle izmjenjenu konstelaciju "ključnih igrača" na globalnom planu, u prvom redu, Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i Ruske Federacije, a što se reflektuje na odnose u regionu Blakana, a preko Vijeća za implementaciju mira i na odnose unutar BiH.

Trnka vjeruje da izlaz iz stanja destabilizovanja ukupnih prilika u našoj zemlji, ipak postoji, te da su mogući odgovori u sferi politike - putem odlučnijeg djelovanja međunarodne zajednice, ali i kroz postignuća koje podrazumjeva evroatlantski put naše zemlje, odnosno mehanizme pravne prirode.

Konkretno, to znači da se pitanje Zakona o referendumu i referenduma uopšte mora dovesti u vezu s povredom vitalnih nacionalnih interesa (što spomenuti zakon ne predviđa), odnosno delegirati Ustavnom sudu BiH na ocjenu.

Poteškoća koja je prisutna na tom planu tiče se mehanizma odlučivanja u Ustavnom sudu RS-a koji je vlastitim Poslovnikom predvidio da Vijeće za zaštitu vitalnog interesa, koje djeluje u sklopu tog suda, odluke donosi dvotrećinskom većinom, a ne na temelju dva glasa kako je to slučaj u Ustavnom sudu FBiH.

Trnka pojašnjava da se radi o odredbi protivnoj Ustavu RS-a i rješenju koje je na snazi u FBiH, precizirajući kako je od sedam sudija (po dva iz reda konstitutivnih naroda vi jedan iz reda ostalih) u Vijeću za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a potrebno pet glasova da bi se određeno pitanje proglasilo vitalnim nacionim interesom, što suštinski mijenja cjelokupnu situaciju i nesrpsko stanovništvo u RS-u dovodi u apsolutno nepovoljniji položaj.

Stoga je neophodno reagovanje međunarodne zajednice kako bi se ta odredba inaugurirana Poslovnikom Ustavnog suda RS-a izmjenila, odnosno usaglasila s Ustavom, što bi moglo na najneposredniji način utjecati na ukupno stanje odnosa, smatra Trnka.

Poručuje kako mogući odgovori na novonastalu situaciju u BiH uključuju i dosljednju primjenu proporcionalne zastupljenosti prema popisu stanovništva iz 1991. godine, ustavne promjene i već spomenuto ispunjavanje uslova proisteklih iz približavanja naše zemlje evroatlantskim integracijama.

(FENA, BLIN/tg)
 
ČITAJTE DEPO!


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook