Piše: Danijal HADŽOVIĆ

Richard DAWKINS

Britanski biolog, teoretičar evolucije i naučno-fantastični pisac danas je jedan od najutjecajnijih svjetskih intelektualaca. Poseban je trn u oku vjernicima širom svijeta zbog svoje promocije ateizma i naučnog dekonstruiranja religijskih dogmi.
 

No u našoj zoni sumraka Dawkins je rođen u BiH. Iznimno nadaren i brilijantan student, Dawkins je u konačnici doktorirao biologiju i zaposlio se na Sarajevskom univerzitetu. No, nije se samo zaustavljao na tome. Kao uvjereni ateist, u skladu sa naučnim spoznajama do kojih je stigao,  Dawkins je na svojim predavanjima otvoreno počeo kritikovati kreacionisitčki koncept stvaranja svijeta od Boga, čije postojanje se usuđivao dovoditi u pitanje. Snimak jednog od predavanja ubrzo je izašao u javnost, izazvavši lavinu negativnih reakcija. Islamistički časopis SAFF objavio je tekst pod naslovom „Sarajevski agresivni ateisti na fakultetima pozivaju na borbu proitv Bošnjaka i muslimana“, pojedinci su ga optužili da je „sljedbenik ustaške i četničke genocidne ideologije koja putem promocije ateizma priprema teren za novi genocid na Bošnjacima“, a tadašnji reis-u-ulema Islamske zajednice u BiH mu je poručio da će, ukoliko tako nastavi, „imati sarajevsko proljeće“. Dawkinsove poštanske i kućne adrese uskoro su počele zatrpavati gomile prijetećih poruka, a od kojih je posebno upečatljiv bio metak koji mu poslan u koverti.

No sarajevski profesor se nije dao pokolebati. Hrabro i odvažno je i dalje nastavio javno promovisati svoja uvjerenja i svoje naučne spoznaje, što je kulminiralo s objavom knjige „Iluzija o Bogu“. Knjiga je izazvala nezabilježen gnjev i histeriju pripadnika sve tri konfesije u BiH, a čak i mnogi koji su mu do tada pružali stidljivu podršku ustvrdili da je ovaj put prešao granice dobrog ukusa i uvrijedio osjećanja vjernika. Nekoliko dana nakon objavljivanja knjige Dawkins je preživio napad nožem u kojem je zadobio teže tjelesne povrede, a prema njegovim riječima napala su ga „dva muškarca dugih brada i kratkih pantalona“. Njegova knjiga ubrzo je povučena iz prodaje „iz sigurnosnih razloga“.

Nedugo nakon izlaska iz bolnice Dawkins je napustio BiH. Danas živi i radi u SAD-u.

Jon STEWART

U stvarnom svijetu on je najpopularniji svjetski komičar, tv voditelj i politički satiričar, no u našem paralelnom, Jon Stewart imao je bitno drugačiji put. Od školskih dana imao je reputaciju šaljivdžije, pa je jednog dana odlučio da se okuša i kao stand-up komičar. Međutim, tada u BiH nije postojalo mjesto na kome se praktikovala stand-up komedija. Televizija, klubovi, pubovi, radio - ništa... Ambiciozni i agilni šaljivdžija u više navrata je gazde nekolicine kafića nastojao uvjeriti da će im uz malu novčanu naknadu, prirediti vrhunsku zabavu i privući goste u objekat, no razgovori su najčešće završavali s letvom usmjerenom prema njegovoj glavi, nakon što mu argument „marš napolje“ nije djelovao uvjerljivo. Stewart je pokušavao naći angažman i u nekom od pozorišta, ali mu je redovno poručivano da takav površni i vulgarni oblik zabave ne zadovoljave stroge kriterije teatra.

Ni to nije pokolebalo mladog i talentovanog Stewarta, pa je odlučio prijavljivati se na konkurse za tv voditelja. Na jednoj popularnoj sarajevskoj televiziji je uspio dogurati do drugog mjesta na audiciji, no posao je ipak dobio Fikret zbog, kako su rekli iz produkcije „ležernijeg, narodskijeg ponašanja i prirodnije dikcije, koja je u Stewartovom slučaju suviše tačna“. Ni tada Stewart nije pokleknuo. Sljedeće godine se ponovo prijavio na konkurs za voditelja na istoj televiziji, svojski se potrudivši da utjelovi idealnog voditelja za gledateljstvo te televizije - mumljao je dok govori, otezao samoglasnike, svako Č je zamijenio s Ć, glumio budalu, sklapao nesuvisle rečenice, no ponovo je bio drugi, završivši iza Amara koji je, kako je pojašnjeno, u odnosu na anglosaksonsko Stewart imao mnogo zvučnije prezime. Kasnije je pokušao dobiti posao voditelja na OBN-u, no u toj tv kući su ga u startu odbili rekavši mu da je isuviše straight za njihov medij.

U međuvremenu, na Stewartovu veliku sreću, u Sarajevu su se pojavili pubovi koji organizuju stand-up nastupe. Jon Stewart nastupa gotovo svaked sedmice, a mjesečno, kako kaže, ponekad uspije zaraditi čak i do 300 KM!!!

Quentin TARANTINO

Kao eskcentričan i povučen momak, (naš) mladi Tarantino nikada nije nailazio na podršku i razumijevanje svoje okoline u Kaknju. Ne dijeleći interese i poglede svojih vršnjaka, još u najranijim danima se zaljubio u sedmu umjetnost, trošeći skromni džeparac na iznajmljivanje filmova iz videoteke, zbog čega su često ispaštale ocjene u školi i vodile ga u žestoke svađe s roditeljima. Ipak, Tarantino je imao jasan cilj – upisati režiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Kada mu je za 13. rođendan dedo Arif iz Njemačke donio video kameru na poklon, Quentin je mogao početi s prvim koracima ka ostvarivanju svojih snova, a u rodnom kraju i danas pamte njegove prve amaterske uratke zbog kojih je čitav Kakanj znao biti na nogama.
 

Ipak, strogi sarajevski profesori  u početku baš i nisu bili fascinirani Tarantinovim umijećem, no na Akedemiju je na kraju ipak primljen. Iz četvrtog puta. Akademiju je završio kao vrhunski student, najbolji u svojoj generaciji, neizmjerno željan da pokrene umrtvljenu bh. kinematografiju, osvježi je vlastitim unikatnim pripovjedačkim stilom i unese novi život u najprepoznatljive bosanske arhetipove.

Međutim, nadređene i iskusnije kolege nisu prepznavale Tarantinov entuzijazam i potencijal. Scenarij za prvi film "Reservoir Dogs" glatko je odbačen od nadležnih fondacija za dodjelu sredstava, kao i drugi scenarij „Petparačke priče“, koji su članovi fondacije i kolege ocijenili „kao vulgarnu, krvoločnu i besmislenu prostotu čije i samo pisanje predstavlja uvredu za bogatu bh. kinematografiju“. Ostavši dosljedan svom stilu, Tarantino je konkurisao i sa trećim scenarijem za film „Kill Halal Bilal“, ali te godine sredstva za snimanje filma dobio je scenarij o ljubavnom paru koji se na početku filma ševi, u sredini se rjeđe ševi, a na kraju filma se potpuno prestaje ševiti jer je glavnik lik u međuvremenu postao vehabija.
 

Nakon niza odbijanja njegovih scenarija, bez sponzora i institucija koji bi podržali njegove ideje, Quentin je završio na liječenju od alkohola, prošavši kroz tešku životnu bitku. Izliječio se.

Danas radi kao montažer na javnom servisu. Nikada nije snimio nijedan film.

Donald TRUMP

U stvarnom životu on je milijarder i jedan od vodećih američkih biznismena.

No naš Trump je sarajevsko dijete, rođeno u prosječnoj srednjoklasnoj porodici. Ozlojađen sivilom i uspavanošću rodnog grada, energični mladić maštao je da jednog dana rodnom gradu podari carstvo luksuznih poslovnih zgrada, kockarnica, sportskih terena i elitnih noćnih klubova. Ipak, bez političkih veza i početnog kapitala put do ostvarenja sna bio je težak... I nikad nije ni ostvaren.
 

Nakon što je uspio sakupiti 4.000 KM, te predati 11.321 otkucanih stranica papirologije u 678 potrebnih dokumenata, neuobičajeno hitrim i agilnim radom, nadležne institucije su nakon svega tri mjeseca i šest dana Trumpu izdale dozvolu za pokretanje biznisa. Prvih mjeseci posao mu je išao jako dobro i s lakoćom je uspijevao izlaziti na kraj s birokracijom, rokovima, neplaćanjima, prijebojima, blokadama, najvišim doprinosima na svijetu, parafiskalnim nametima i drugim sitnicama koje život bh. poduzetnika čine zanimljivim. Usput je i savršeno ovladao tehnikama ispunjavanja obaveza prema državi, poput rješavanja procedura o dobijanju Potvrde o Zahtjevu s Potvrdom, koja će mu biti neophodna prilikom podizanja Potvrde i predavanja sljedećeg Zahtjeva.

Ipak, nakon svega nekoliko mjeseci, svemu je došao kraj. Iako se svojski trudio da redovno i predano izmuruje svoje obaveze, kako prema radnicima, tako i prema državi, tog kobnog, nesretnog dana, u kasi se odnekud našlo 40 KM viška – na oči strogog inspektora! Do dana današnjeg mu nije jasno otkud su se te pare stvorile. U konačnici je njegova firma zatvorena, a Trump je, što zbog nedostatka novca, što zbog urođenog bosanskog inata, odbio platiti kaznu. Digao je ruke od posla, a šest radnika poslao na biro da „država brine o njima“. Nakon toga, učlanio se u SDA.
 

Donald danas radi na šalteru Ovjera za pravna lica u općini. Lijepo mu je. Ima 850 KM plaću. Ima dvoje kolega s kojima se smjenjuje na šalteru. Tu i tamo se našale sa klijentima, pa ih ubjeđuju da oni nisu pravno nego fizičko lice. Ili ih jednostavno šalju kod Billa na treći sprat po Potvrdu, onako, iz šege. Najbolja im je šala kada odbiju Potvrdu iz CIPS-a insistirajući na ovjerenoj kopiji. Eh, to su dani…

Bill GATES

U stvarnom svijetu on je najbogatiji čovjek na planeti i kompjuterski genij koji je revolucionizirao kompjutersku industriju. No naš Bill Gates je rođen u Buturovićima kod Osenika. Fizički i suviše slabašan, nevješt da obrađuje njivu i bavi se teškim fizičkim poslovima od prvog dana je smatran za crnu ovcu u porodicu, što nije uspio ublažiti ni izvanredan uspjeh koji je ostvarivao u školi.

Kao srednjoškolac sa 16 godina uspio je kupiti prvi polovni kompjuter. S obzirom da je uz, za svoj rodni kraj, uz čudnu i neuobičajenu spravu, provodio većinu svog vremena i zanemarivao svoje poslove na njivi, strogi otac mu je postavio jasan ultimatum – njiva ili kompjuter. Gates je na kraju zajedno s kompjuterom izbačen iz kuće, nakon čega je bio primoran raditi kao konobar, a narednih nekoliko godina provest će u borbi za egzistenciju, uz seljakanja iz stana u stan i sukobe s gazdama zbog kirije.

Ipak, kao izvanredan učenik na kraju je upisao Elektrotehnički fakultet. Imajući nesvakidašnje i revolucionarne ideje za razvoj informatičke tehnologije, Bill je fakultet doživljavao kao teret i gubitak vremena, te ga je u konačnici odlučio napustiti kako bi se posvetio realizaciji svojih ideja. Zajedno sa prijateljem kupio je potrebno kompjutersku opremu, iznajmio jednu sarajevsku garažu i krenuo stvarati informatičku revoluciju. Ipak, nakon tri mjeseca garaža je zajedno sa svom opremom opljačkana, a zlata vrijedni podaci sačuvani na njoj otišli u nepovrat. Počinioci nikad nisu pronađeni.
 

Bill danas radi u Opštini na trećem spratu i rješava birokratske procedure. Dobar je prijatelj s Donaldom Trumpom.

- nastavit će se -

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)