Pripremila: Dina GANIBEGOVIĆ

Zimske olimpijske igre u Sočiju

XXII zimske olimpijske igre u Sočiju održane su od 7. do 23. februara 2014. godine, a okupile su 2873 sportaša iz 88 zemalja. Na olimpijskom stadionu Fišt, Igre je otvorio predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, a olimpijski plamen upalili su klizačica Irina Rodnjina i hokejaš, golman reprezentacije SSSR-a Vladislav Tretjak.

Našu zemlju u Sočiju predstavljalo je pet sportaša: Tanja Karišić i Mladen Plakalović u skijaškom trčanju, te Žana Novaković, Igor Laikert i Marko Rudić u alpskom skijanju. Našoj najuspješnijoj skijašici pripala je čast da na otvaranju nosi zastavu BiH.

Što se osvojenih medalja tiče, domaća Rusija osvojila je najviše medalja, odnosno 33. Među njima je 13 zlata, 11 srebra i 9 bronzi. U poretku ih slijede Sjedinjene Američke Države, te Norveška.

Olimpijske igre formalno su zatvorene predajom olimpijske zastave gradu domaćinu sljedećih Igara – južnokorejskom Pyeongchangu koji treba ugostiti najbolje takmičare u zimskim sportovima od 9. do 25. februara 2018. godine.

Nestanak malezijskog aviona

Malezijski "boing 777" poznatiji kao let MH370 misteriozno je nestao 8. marta traga, a satelitski podaci ukazuju da se srušio u južnom dijelu Indijskog okeana.
Avion sa 239 osoba nestao je poslije polijetanja iz Kuala Lumpura, a priču o malezijskom avionu pratile su špekulacije na liniji teorija zavjere - kakve uvijek prate sve neobjašnjene događaje.

Ono što se zna je da je let MH370 poletio iz Kuala Lumpura 41 minut poslije ponoći po lokalnom vremenu. U Peking je trebalo da sleti u 06.30.

Malaysia Airlines je saopštio da je izgubio kontakt sa avionom manje od sat poslije polijetanja. Nikakav signal za opasnost, niti poruka nije poslata iz aviona. Tačno u 01.07 sati, avion je poslao kompjuterski signal, kakav uobičajeno šalje u intervalima tokom leta. Signal koji je trebalo da pošalje u 01.37 nikad nije stigao do kompjutera na zemlji.
U međuvremenu, u 01.19 sati, kopilot je kontroli letenja rekao: "U redu, laku noć."

Nekoliko minuta kasnije, transponder - koji komunicira sa radarom na zemlji, isključen je pošto je avion iz zone malezijske kontrole letenje prešao u vazdušni prostor Vijetnama, iznad Južnog kineskog mora.

Vazduhoplovni zvaničnici Vijetnama saopštili su u 01.21 da se avion nije prijavio kontroli letenja u Ho Ši Minu, kako je planirano. Nakon nestanka aviona pokrenuta je najveća potraga u istoriji, ali bez rezultata. 

Već 16 dana nakon nestanka, malezijska vlada je zvanično saopštila da je avion nestao i da nema preživjelih. Ipak, australska vlada i dalje pretražuje dno Indijskog okeana, jer se prema proračunima smatra da je avion skrenu s rute i završila na dnu Indijskog okeana u teritorijalnim vodama Australije.

Nastanak Republike Krim

Republika Krim je jedna od republika Ruske Federacije koja je tokom 2014. godine izazvala veliku buru na svjetskoj međunarodnoj sceni.

Između 1992. i 2014. bila je u sastavu Ukrajine kao Autonomna Republika Krim zajedno s gradom Sevastopoljem. U vrijeme Krimske krize proglasila je nzavisnost, a kao nezavisna država postojala je svega sedmicu dana, od 11. do 18. marta 2014., kada je ušla u sastav Ruske Federacije.

Na referendumu održanom 16. marta 2014. vlasti Krima dobile su podršku za ujedinjenje s Ruskom Federacijom, što je konačno ostvareno 18. marta sporazumom između predsjednika Vlade Krima Vladimira Aksjonova, gradonačelnika Sevastopolja Alekseja Čalija i predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.

Početkom marta 2014. na Krim je izvršena ruska invazija s preko 20 hiljada dobro naoružanih profesionalnih vojnika bez oznaka, nakon čega je Krim proglasio svoju nezavisnost od Ukrajine.  Na Krimu živi oko 60 posto etničkih Rusa za koje nova ukrajinska vlada predstavlja radikalne ukrajinske nacionaliste.

Ukrajina, EU, SAD i ostale države ovaj čin pripajanja Krima Rusiji smatraju nezakonitim jer je pritom prekršeno međunarodno pravo i ustav Ukrajine, što je dovelo do zaoštravanja odnosa između Rusije i zemalja Zapada, koje su Rusima uveli ekonomske sankcije.

Mnogi pretpostavljaju kako je jedina korist Rusiji od pripajanja krimskog poluotoka zapravo pomorska baza u Sevastopolju te ušteda od 100 miliona dolara godišnje, koliko Rusija plaća Ukrajini za iznajmljivanje te baze. Stvarnost je daleko šira i Krim nije samo jedna velika pomorska baza.

Turizam Krimu donosi 40 posto godišnjih prihoda, a ostatak zarade nosi industrija i infrastruktura. Najvažniji industrijski gradovi na Krimu su Džankoj, Krasnoperekopsk i Armjansk. Najvažnije grane industrije na Krimu su prehrambena, hemijska, mehanički inženjering, obrada metala i proizvodnja goriva. Šezdeset posto industrije Krima otpada na proizvodnju hrane. Krim ima ukupno 291 velikih industrijskih postrojenja te 1002 manjih industrijskih firmi.

Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. je bilo 20. izdanje svjetskog nogometnog prvenstva, koje se održalo u Brazilu, a igralo se od 12. juna do 13. jula. Ovo je drugi put da je Brazil domaćin svjetskog nogometnog prvenstva, nakon prvenstva 1950. godine. Kvalifikacijama su pristupile 203 reprezentacije koje su se borile za 31 mjesto na završnici prvenstva. Konačni ždrijeb skupina održan je krajem 2013. godine. Utakmice prvenstva igrale su se u dvanaest stadiona u isto toliko gradova.

Za našu zemlju ovo je bilo istorijsko prvenstvo, jer se Bosna i Hercegovina po prvi put kvalificirala na ovo prestižno sportsko takmičenje.

Nažalost, ispali smo već u grupnoj fazi, a tome je presudio nepravedno poništeni gol Edina Džeke u utakmici protiv Nigerije.

Titulom svjetskog prvaka okitila se Njemačka, te još jednom potvrdila svoju dominaciju u svjetskom nogometu.

Islamska država

"Islamska država" (IS) je sunitska ekstremistička skupina koja je nastala iz ostataka Al-Qaide u Iraku (AQI). Ta teroristička skupina želi silom stvoriti jednu sunitsku božju državu koja bi obuhvaćala Siriju i Irak, ali i Libanon, Izrael i Jordan. To bi značilo svladavanje, odnosno brisanje dijelom od kolonijalnih sila proizvoljno povučenih nacionalnih granica u toj regiji. IS kontrolira već dijelove Sirije i Iraka.

Izvorno je "Islamska država" nastala kao skupina otpora protiv američke intervencije u Iraku 2003. godine. Tada je s vlasti svrgnut Sadam Husein, zabranjena njegova nacionalistička stranka Baath i raspuštena vojska. Ekstremisti, međutim, nisu napadali samo američke vojnike, već su vršili i samoubilačke napade na šijite i kršćane.

Građanski rat u Siriji su borci ISIS-a iskoristili kako bi se prešli granicu i borili se protiv predsjednika Bašara al-Asada. Unatoč očitom razdoru s Al-Qaidom su borci ISIS-a u Siriji bili izrazito "uspješni" - kako u borbi protiv Asada i njegovih pristaša, tako i protiv umjerenih pobunjenika. 

Krajem juna 2014. ISIS je prozvao "Islamsku državu" koja se, prema shvaćanjima tih terorista, prostire preko granica Iraka i Sirije, a s Abu Bakrom al-Baghdadijem kao kalifom. U toj "Islamskoj državi" važe šerijatski zakoni, a žene se pod prijetnjom smrću prisiljava da se pokrivaju i nose nikab (veo preko lica). Religijske manjine poput kršćana i jezida su morale pobjeći nakon što se i njima zaprijetilo prijetilo smrću.

"Islamska država" je sada jača nego ikad prije. Tokom svojih napada je ta teroristička skupina uspjela opljačkati milione dolara i osvojiti više naftnih polja u Iraku i Siriji. Među njihovim plijenom se, međutim, našlo i oružje vojske SAD-a.

Prema dokumentu na 10 stranica koji su objavili, ta se država proteže od Alepa u Siriji pa do provincije Diyala na istoku Iraka.

Tom objavom skupina 'Islamska država Irak i Levant' je rekla da su oni sada jedini pravi predstavnici islama na svijetu.

Stručnjaci za Bliski istok polaze od toga da su "Islamsku državu" prvotno financirali Saudijska Arabija, Katar, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati kako bi podržali borbu IS-a protiv režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. No, dokaza za tu tvrdnju nema. U međuvremenu ta organizacija navodno ima 10.000 boraca, među njima i mnogi suniti iz sjeverne Afrike, zemalja Perzijskog zaljeva kao i konvertita iz Europe i SAD-a.

Izraelski napad na Gazu - Operacija "Zaštitni rub"

Operacija "Zaštitni rub" (Operation Protective Edge) je vojna ofanziva izraelske vojske u pojasu Gaze. Izrael već nekoliko godina u potpunoj blokadi drži Pojas Gaze, a u 50-dnevnim napadima izraelske vojske od 8. jula ove godine ubijeno je najmanje 2.150, a ranjeno više od 11.000 ljudi. Izrael je od 8. jula izgubio 56 vojnika, dok su 3 civila poginula. Ofanziva je trajala od 8. jula do 26. augusta.

8. jula je izraelska vojska najavila početak ofanzive Protective Edge (bs. "zaštitni rub"). Kao cilj je naveden zaustavljanje raketiranja Izraela. 

Povod za napade bio je nestanak tri izraelska maloljetnika 12. juna, koji su putovali autostopom. Tokom potrage za nestalima, izraelska vojska je pretražila veliki broj kuća gdje žive Palestinci, od kojih je oko 300 uhapšeno. Nekoliko Palestinaca je ranjeno i ubijeno tokom te akcije. Izraelske vlasti optužile su Hamas za kidnapovanje izraelskih tinejdžera. Krajem mjeseca, 30. juna, pronađeni su leševi nestalih tinejdžera, a već 2. jula su izraelski desničari kidnapovali Palestinca Mohammed Al-A'wewia, kojeg su živog spalili. Dan kasnije izraelska vojska počela je s vazdušnim napadima na pojas Gaze, a Palestinci su uzvratili kratkometnim raketama.

Do primirja je došlo 26. augusta, postignuto pod posredništvom Egipta.

Glasnogovornik izraelskog Ministarstva vanjskih poslova Yigal Palmor potvrdio je da je Izrael prihvatio primirje s Palestincima. S druge strane, brojni stanovnici Gaze su nakon postizanja primirja izašli na ulice, noseći zastave Hamasa i Fataha kako bi proslavili, kako kažu, pobjedu za palestinski narod.

Ovaj napad na Gazu izazvao je proteste širom svijeta koji su pružili podršku palestinskom narodu.

Smrt Robina Williamsa

Slavni američki glumac i komičar Robin Williams pronađen je mrtav u svojoj kući u Kaliforniji 11. augusta. Odmah je pokrenuta istraga o uzroku koji je doveo do smrti Williamsa, a utvrđeno je da je riječ o samoubistvu gušenjem usljed vješanja.

Williams je u posljednje vrijeme patio od teške depresije što su jasno primijetili bliski ljudi oko njega. Sve do jula bio je na redovnim terapijama i liječenju, međutim čini se da ni to nije pomoglo. Williams se i u ranijim fazama svoga života borio za različitim ovisnostima pa je tako tokom 70-ih i 80-ih bio ovisnik o kokain, dok se prije nekoliko godina liječio od alkohola.

Glumcu su dijagnosticirane rana faza Parkinsonove bolesti, bipolarnog poremećaja i teška depresija, potvrdila je nedugo nakon njegove smrti i supruga Susan Schneider.

Bio je jedan od najvećih komičara današnjice, no najdojmljivije nastupe ostvario je u dramskim ulogama. Četiri puta bio je nominiran za Oscara, a osvojio ga je samo jednom, za sporednu ulogu u filmu "Good Will Hunting". Njegova smrt potresla je svjetsku javnost, a brojne poznate ličnosti oglasile su se saopćenjima u kojima izražavaju svoju tugu.

Ledeni izazov

Tokom ljeta na društvenim mrežama nemoguće je bilo izbjeći videosnimke ljudi koji se polivaju hladnom vodom po glavi. Novi virtuelni trend je trebao poslužiti prikupljanju novca u dobrotvorne svrhe kako bi se pronašao lijek. Ledeni izazov smišljen je kako bi se skrenula pažnja na oboljele od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), neurološko oboljenje koje uzrokuje atrofiju mišića. 

Corey Griffin je suosnivač ovog trenda na Facebooku, jer je bio prijatelj s Peteom Fratesom, oboljelim od ove bolesti, zbog kojeg je i pokrenuo akciju Ice bucket challenge.
Naime, 2012. godine igraču bejzbola Peteu Fratesu je dijagnosticirana ova bolest, a tada je i krenula kampanja iz Bostona i proširila se širom svijeta.

Griffin je nedugo nakon pokretanja ovog izazova preminuo nakon posljedica utapanja u Nantucketu, ali je pokrenuo lavinu kojoj su se odazvale slavne ličnosti širom svijeta, te je sakupljeno dosta novca za borbu protiv ove opasne bolesti.

Među poznatima koji su se odazvali ovom izazovu našli su se i Mark Zuckerberg, Shakira i Justin Timberlake, a ni Balkanci nisu ostali imuni. Najviše pažnje izazvali su Severina, Čedo Jovanović, Dino Merlin, Edin Džeko, Jelena Karleuša...

Epidemija ebole

Epidemija ebole u Zapadnoj Africi 2014. se trenutno dešava u tri zapadnoafričke države: Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji, a jedan slučaj je prenesen u Nigeriju. Od ebole je do sada umrlo 7.518 ljudi od ukupno 19.340 registrirana slučaja, saopćila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

WHO je također saopćila da ima znakova da se povećanje broja slučajeva u Sijera Leoneu usporava, iako je protekle sedmice potvrđeno 327 novih slučajeva u toj zemlji, uključujući 125 u prijestolnici Freetownu.

To je do sada najveća epidemija ebole od 1976., kada je prvi puta otkrivena u blizini rijeke Ebola u Demokratskoj Republici Kongo (tadašnji Zair). Prva vrsta koja je otkrivena (a djeluje trenutno i u Zapadnoj Africi), ujedno ima i najveću smrtnost je Zaïr virus (prije nazivana Zaïr Ebola virus). Smrtnost oboljelih od ove vrste virusa kreće se oko 83% prosječno u posljednjih 28 godina. Ova vrsta virusa i najčešće uzrokuje izbijanja zaraze i odnosu na ostale viruse ebole.

Jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za ebolu, Sheik Umar Khan preminuo je od opake bolesti dok je liječio zaražene u Sijera Leoneu. Cijenjeni virolog zarazio se dok je liječio više od 100 oboljelih u jednom od najvećih centara za dijagnosticiranje ebole u Kenemi.

Virus ebole prešao je sa životinja na ljude, vjeruju stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije, preko bliskih kontakata sa zaraženim čimpanzama, gorilama, šišmišima, majmunima, antilopama i dikobrazima. Virus se širi kontaktom s krvlju i izlučevinama zaražene osobe.

Simptomi ebole identični su većini virusnih bolesti: groznica, bolovi u mišićima, slabost, glavobolja i grlobolja. Međutim, bolest u idućoj fazi rezultira povraćanjem, osipom i neispravnim radom jetre i bubrega. U posljednjoj fazi dolazi do unutarnjeg krvarenja te nastupa smrt. Smrtnost je vrlo visoka, čak do 90 posto oboljelih umre. Na žalost, lijeka nema, niti se može preventivno cijepiti protiv ebole, a inkubacija je od dva do 21 dana.

Misija Rosetta

Rosetta, svemirska letjelica Europske svemirske agencije lansirana s ciljem istraživanja kometa 67P/Čurjumov–Gerasimenko. Lansirana je 2. marta 2004. iz svemirskog centra u Francuskoj Gvajani pomoću rakete Ariane 5G. Sastoji se od dva dijela: letjelice Rosetta i sonde Philae.

Do svog konačnog cilja stigla je 12. novembra 2014. godine.

Nakon istorijskog spuštanja na komet, robot Philae je stabilan i šalje slike, ali znanstvenici strahuju da bi mu akumulator mogao  otkazati.

Robot koji se odvojio od europskog satelita Rosette spustio se komet "67P Čurjumov-Gerasimenko", veliku masu leda i prašine udaljenu oko 510 miliona kilometara od Zemlje.
Slijetanje nije bilo glatko, sonda se dvaput odbila o površinu  kometa, prvi put je odletjela kilometar u svemir, a zatim se fiksirala oko kilometar od mjesta na kojem je slijetanje bilo predviđeno.

Nažalost, smjestio se u sjenu stijene pa bi se moglo dogoditi da nema dovoljno sunčeve svjetlosti za rad akumulatora. Znanstvenici kažu kako je možda moguće rekonfigurirati sletni slop i omogućiti mu "skok" na novu lokaciju.

Europska svemirska agencija (ESA) koja vodi projekt ušla je time u istoriju svemirskog istraživanja jer nijedna misija još nije uspjela  spustiti letjelicu na komet. Robot težak stotinjak kilograma morao bi naći informacije o izvornim tvarima koje su stvorile Sunčev sistem prije više od 4,5 milijarda godina te informacije o pojavi vode i života na Zemlji. Očekuje se da će robot Philae prvo fotografirati neobične pejsaže, duboke jame i visoke ledene šiljke. Rosetta je na put sa Zemlje krenula prije punih deset godina, a  misija je dosad koštala 1,3 milijarde eura.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)