Izvor: Deutshe Welle
Brana za hidroelektranu „Bajina Bašta“ na rijeci Drini, u mjestu Perućac, počela se graditi pedesetih godina prošlog vijeka. Do tad se malo ko kupao u divljoj i plahovitoj Drini. Tako su Drinom plovili samo splavari, spuštajući drvenu građu u nizinu, a za te hrabre gorštake kažu da su mahom bili neplivači.
Vještačko jezero nastalo je tako pedesetak kilometara uzvodno, gotovo do pod samu Ćupriju na Drini u Višegradu, i promijenilo mnogo toga u navikama ljudi, a posebno u izgledu krajolika. Na desnoj obali, u Srbiji, kojom vijuga i asfaltna cesta, nikoše tako, gdje god je za to bilo pogodnog mjesta, pontoni, hoteli, odmarališta i brojne vikendice na splavovima.
Do rata na bosanskoj obali, dosta ljepšoj i plodnijoj ali gotovo bez puta i prilaza vodi, izgrađeno je svega desetak vikendica koje su pripadale uglavnom imućnijim ljudima i funkcionera iz Srebrenice.
Lijeva bosanska obala jezera u ratu je bila spaljena i porušena do temelja. Tek početkom povratka Bošnjaka, koji su u velikoj većini i starosjedioci, počeo se polako vraćati i život na lijevu jezersku obalu koju zbog prirodne ljepote i klimatskih uslova neki zovu i zemaljskim rajem. Ovdje uspijevaju čak i smokve i limuni.
Jezero prije uređenja: Lijeva bosanska obala jezera u ratu je bila spaljena i porušena do temelja. |
Od zapuštene obale do plaže
Amir Mehmedović Gera, strastveni lovac i ribolovac, ljubav prema prirodi i druženju naslijedio je od oca šumara. Veći dio godine provede ovdje živeći na svom brodiću. Potpredsjednik je Ribolovačkog društva Mladica iz Srebrenice i glavni ribočuvar. On je inicijator većine akcija na uređenju i čišćenju plaže, uvođenju reda na kupalištu i slično. Jedno vrijeme je bio i vlasnik turističke agencije i glavni promotor turizma koji je velika, ali nedovoljno iskorištena oblast opštine Srebrenica. Rado se sjeća prvih poratnih dolazaka ovdje na Oštriku, gdje tada nije bilo ničeg osim divlje plaže i ribnjaka, koji je pred rat napravilo Komunalno preduzeće iz Srebrenice.
„Nekolicina nas povratnika najprije je željela pronaći mjesto gdje bi se moglo izaći u prirodu sa porodicom i malo „teferičiti“ kako mi to kažemo. Cijenili smo da je ovo mjesto najpogodnije. Počeli smo vikendom dolaziti lošim, makadamskim putem i pomalo uređivati obalu i preuređivati je u plažu,“ kazuje Amir.
Opština Srebrenica je imala razumijevanja za ove napore povratnika i pomagala je koliko je mogla. Najviše konkretne pomoći u stvaranju ove turističke destinacije bilo je od holandske vlade kroz projekat razvoja turizma u osam opština sa obje strane Drine:
„Dosta toga je urađeno za ovih nekoliko godina. Uradili smo najprije nasip da napravimo prilaz i parking za vozila jer voda je bila do same obale, nije se moglo prići. Uspijeli smo tako dovesti vodu za piće i osposobiti mokri čvor na plaži, doveli smo struju i duž plaže smo uradili rasvjetu, tako da se sad i po noći može pecati. Napravili smo veliki ponton, ograničili kupalište, uredili teren za kampovanje.“
Gera je u pedesetim godinama već u penziji, ali pun elana i volje za radom, ima i dosta planova za budućnost:
„Planiramo još da ovim podzidama i nasipom malo proširimo i uredimo parking. Ostalo nam je i nekoliko kandelabera da postavimo i do kraja osvijetlimo plažu. Planiramo za najmlađe uraditi dva tobogana u plićaku sa pijeskom. Prijatelji iz Tuzle su nam obećali par kajaka i pedalina za veslanje tako da će ovo uskoro biti pravo ljetovalište i barem za nas iz Srebrenice dobra zamjena za more, koje je zbog ove besparice sve dalje,“ kaže Amir.
Plaža i jezero danas: Od neuređenog područja preraslo je u sve privlačnije odredište, gdje uspijevaju čak smokve i limuni. |
Više posjetilaca, više mogućnosti
Do same plaže urađen je asfaltni put tako da se broj posjetilaca naglo povećao. Asfaltni put do jezera mnogo znači turistima ali još više mještanima iz okolnih zaselaka. Njima je tako lakše i brže stići do grada, u školu, ljekaru, do prodavnice, posla itd. Povećao se i broj zainteresovanih za gradnju vikendica.To znači više posla blizu kuća mještanima.
Ljude ovog kraja zovu još i Osaćani. To su čuveni odvajkada, poznati majstori, graditelji, dunđeri koji su ranije porodice izdržavali pečalbom, odnosno radom na građevini diljem svijeta. Dolazak većeg broja ljudi na izlet i odmor, na kupanje i pecanje takođe je mogućnost da se lakše zaradi za život. Tako razmišlja i Jasmir Beganović Mire:
„Počeo sam sam prije godinu, dvije sa barakom od okoraka koju su gosti u šali nazvali „Hotel četiri bagremova direka“. Imam troje djece i suprugu i od ovoga živimo jer drugog posla nije bilo. Sve što sam zaradio ulažem da stvorim sebi bolje uslove za rad a posjetiocima kvalitetniju uslugu. Ranijih godina je bilo dosta bolje. Ova godina je kišovita, imali smo poplave, manje je gostiju, onda cijeli jul je bio mjesec posta – Ramazan. Nadam se da će biti više posla u avgustu a i septembar ovdje zna biti lijep i topao,“ kaže Jasmir.
Prijatelji s druge obale
Uspio je izgraditi lijep restoran na vodi sa prelijepim pogledom na jezero. Gosti su zadovoljni uslugom jer u svako doba imaju hladno piće, kafu, sladoled i domaće specijalitete sa roštilja i ribu. Dobar glas daleko se čuje pa kod Jasmina u restoranu zatičemo goste, ribare sa druge obale, iz Srbije:
Dobar glas daleko se čuje: Restoran na vodi sa prelijepim pogledom na jezero omiljeno je mjesto i gostima iz Srbije. |
„To su mi prijatelji, stalni su gosti“, kaže Jasmir i dodaje: “Dođu na piće i mi idemo tamo na drugu obalu bez problema.“ Vidjevši moj pomalo začuđeni pogled jer Drina je međudržavna granica između Bosne i Hercegovine i Srbije i Gera sa osmijehom pojašnjava: „Granična policija postoji na obje strane i budno prati sve šta se zbiva na jezeru. Ovakve posjete idu normalno bez ikakvih formalnosti, mi idemo tamo kod njih, oni dolaze nama jer to su ljudi sa dobrim namjerama koje se ovdje prepoznaju. Oni sa lošim namjerama ovdje ne stižu daleko.“
Nastavljamo priču sa Jasmirom koji nije baš zadovoljan onim što opštinska Turistička organizacija čini da ovo izletište na vodi i jedina uređena plaža na području opštine Srebrenica dobije značaj kakav zaslužuje:
„Bilo bi mnogo bolje svima da se malo ozbiljnije u sve uključi Turistička organizacija, organizovanom prezentacijom Oštrike, njenih mogućnosti i ponude. Ovo sve što imamo ovdje je zahvaljujući angažmanu nekolicine ljudi koji to rade najviše iz ljubavi. Turistička organizacija jednom godišnje organizuje ovdje regatu i onda nas zaboravi“, kaže Jasmir.
Pitamo ga šta sve mogu ponuditi gostu koji dođe slučajno ili namjerno na Oštriku. Evo šta on kaže:
„Posjetioci ovdje sad imaju mogućnost aktivnog odmora, kupanje i sunčanje na uređenoj plaži. Obezbijeđen im je parking, mokri čvor, ugostiteljske usluge u restoranu. Imaju mogućnost iznajmljivanja čamaca za razgledanje jezera i vožnju u kanjon Drine. Malom jahtom vozimo turiste sve do Višegrada ili Žepe. I drugi sadržaji se mogu obezbijediti po želji kao recimo domaća hrana ili boravak u seoskom domaćinstvu. Jedini i najveći problem u ovom momentu je smještaj, prenoćište za više ljudi. Za pojedince se i nađe smještaj kod nekog u vikendici ili privatnoj kući. Kada bismo barem mogli napraviti nekoliko bungalova. Ali biće. Bože zdravlje.“
Tako glasno razmišlja ovaj mladi čovjek ubijeđen da će ovdje u skoro vrijeme biti i hotela.
Budućnost lijeve obale Drine: Sve je više inicijativa da područje od Skelana do Višegrada dobije status nacionalnog parka prirode. |
Nadu za mnogo boljim životom u ovom kraju daje i nepotvrđena najava da Vlada Turske namjerava finansirati asfaltiranje puta lijevom obalom Drine od Skelana na granici sa Srbijom do sela Klotijevca na ulazu u kanjon Drine i dalje preko Ljeskovika do magistrale za Sarajevo. Taj put bi otvorio neslućene mogućnosti za razvoj turizma ali i povratak i opstanak ljudi u ovom kraju.
Tim prije što ovo područje na lijevoj obali Drine ima istovjetne čak očuvanije i ljepše prirodne resurse nego što su oni na drugoj obali koji su već odavno zaštićeni statusom nacionalnog parka prirode. Sve ozbiljnije se čuju inicijative da i ovo područje od Skelana do Višegrada dobije taj status.
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook