Utječe li ekonomski i politički sistem na ponašanje ljudi, pitanje je na koje posljednjih godina pokušavaju odgovoriti mnogi znanstvenici, među kojima i slavni psiholog i ekonomist Dan Ariely sa Sveučilišta Duke. Ariely je zajedno sa suradnicima objavio zanimljivu studiju koja ukazuje da su ljudi odrasli u uvjetima rigidnog komunizma, kakav je vladao u Istočnoj Njemačkoj, skloniji nepoštenom ponašanju od onih formiranih u socijalnom kapitalizmu Zapadne Njemačke.

Rezultati Arielyjeve studije u velikoj su mjeri oprečni onima do kojih su došli prošle godine dr. Armin Falk sa Sveučilišta Bonn i dr. Nora Szech sa Sveučilišta Bamberg koji su ustvrdili da tržišna ekonomija dovodi do erozije morala.

U Arielyjevu studiju bilo je uključeno 250 nasumično odabranih Berlinčana koji su sudjelovali u igri u kojoj se moglo zaraditi i do šest eura. Igra je bila jednostavna. Svaki sudionik je trebao baciti kockice 40 puta i zapisati rezultat svakog bacanja na komadić papira, pri čemu je veći ukupni rezultat značio i veći dobitak.

Trenutak iznenađenja

Nakon završetka igre, sudionici su ispunili dodatni obrazac gdje su odgovarali na pitanja o tome gdje su rođeni i odrasli, gdje su živjeli 1980., a gdje 1990. itd. Kada su Ariely i suradnici kasnije analizirali rezultate igre, spoznali su da su osobe istočnonjemačkih korijena varale dvostruko više nego oni koji su odrasli i živjeli u Zapadnoj Njemačkoj u trzišnom kapitalizmu, ali s jakom politikom socijalnog osiguranja.

Arielyjev tim, također, istražio je koliko su vremena sudionici istočnonjemačkih korijena proveli s druge strane Berlinskog zida. Što su duže živjeli u istočnonjemačkom sistemu, to je bila veća vjerojatnost da će u igri birati veće brojke.

- Istraživanje Arielyja i suradnika se nastavlja na ta prethodna istraživanja od koji su neka pokazala da istočni Nijemci pokazuju manje solidarnosti nakon ponovnog sjedinjenja Njemačke, da su manje novca voljni donirati od zapadnih Nijemaca, da su više nepovjerljivi prema drugima i da na druge ljude više gledaju kao na nepoštene, kao i to da je vjerojatnije da će istočni nego zapadni Nijemac reći da varanje na porezima može biti opravdano - rekao je Aleksandar Joksić, doktorand na Hrvatskim studijima.

On smatra da je Berlinski zid, podignut 1961. godine, stvorio uvjete za svojevrsni prirodni eksperiment koji će kasnije omogućiti znanstvenicima da proučavaju utjecaj različitih sociopolitičkih sistema - kapitalizma i socijalizma - na moralno ponašanje ljudi.

Sumnjivi rezultati

- Rezultati su pokazali kako su obje skupine sudionika varale, ali istočni Nijemci su to činili u većoj mjeri. Osim toga, pokazalo se da su stariji istočni Nijemci, koji su duže bili izloženi socijalističkom sustavu, bili skloniji varati. Ariely stoga zaključuje kako socijalistički politički režim ima trajni erodirajući učinak na temeljnu moralnost građana - kaže Kosta Bovan, doktorand na Fakultetu političkih znanosti (FPZG).

- Treba biti oprezan kod ovakvih zaključaka. Politički istem kao takav stvara institucionalni kontekst koji samo dijelom oblikuje naše preferencije, ponašanje i u konačnici što smatramo dobrim i lošim. Čitav niz njegovih nusproizvoda mogao je dovesti do ovakvih rezultata - dodao je Bovan. Slično misli i Joksić.

Moguće interpretacije

- Alternativna interpretacija je da zabilježeno nepoštenje reflektira ekonomsku neimaštinu, a autori vide bar tri moguća faktora. Prvo, socijalistički sistem nije nagrađivao na temelju zasluga i otežavao je akumuliranje bogatstva i njegov prijenos na potomstvo. To je, misle autori, moglo rezultirati gubljenjem smisla i voditi k demoralizaciji i nepridržavanju pravilima poštenog ponašanja - kazao je Joksić.

- Drugi mogući uzrok je nesposobnost države da unatoč obećanjima osigura svojim građanima ekonomsku sigurnost, što je erodiralo vrijednost koju građani polažu na poštenje kao i povjerenje prema državi. I konačno, sociopolitički sustav u kojemu su živjeli istočni Nijemci prisiljavao ih je da zaobilaze zakone i da varaju kako bi ostvarili svoje ciljeve - naglasio je Joksić.

Naši mladi suradnici smatraju da bi slično istraživanje trebalo provesti i u Hrvatskoj.

- Da bi slika bila potpuna valjalo bi uključiti i sudionike iz ostalih država Istočne Europe koji su imali iskustva s jednim tvrđim oblikom socijalizma - rekao je Bovan. - Vjerujem da bi rezultati pokazali kako sudionici sa sličnijim povijesnim iskustvima imaju sličnije obrasce mišljenja i ponašanja, pa tako i varanja. No, treba biti oprezan sa zaključcima i razlučiti specifične efekte polit-ekonomskog uređenja zajednice te ostalih faktora poput ekonomskog stanja ili percepcije političke korupcije - zaključio je Bovan.

(Jutarni,hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)