Međunarodni timovi koji u Indijskom oceanu traže ostatke nestalog malezijskog zrakoplova bore se s vremenom kako bi locirali olupinu zahvaljujući zadnjim signalima crne kutije čije će se baterije uskoro potrošiti, dok napori istražitelja rastežu mogućnosti postojećih tehnologija do krajnjih granica, prenose agencije.

Stručnjaci koji traže zrakoplov nestao 8. ožujka na letu MH370 Kuala Lumpur - Peking mogu se osloniti samo na sve slabije elektroničke signale koje odašilje crna kutija. Tragovi koje su detektirali sateliti usmjerili su potragu na jug Indijskog oceana, gdje je australski brod 5. travnja uhvatio, kako se čini, signal crne kutije nestalog Boeinga 777, prenosi agencija Reuters. 

Trenutno se potraga vodi "gotovo vezanih očiju" na jednom od najizoliranijih područja planeta, gdje bi se na dnu oceana, na dubini od 4,5 kilometara, mogla nalaziti olupina malezijskog zrakoplova. 

Dva signala- jedan trajao pet, drugi gotovo sedam minuta

Australski dužnosnici u srijedu su rekli da je australski brod koji sudjeluje u potrazi registrirao dva nova signala koji bi mogli dolaziti iz crne kutije. "Brod Ocean Shield uhvatio je signale u dva navrata, jučer popodne i tijekom večeri ", rekao je u Perthu Angus Houston, šef zajedničke agencije koja koordinira potragu za zrakoplovom s 227 putnika i 12 članova posade nestalim u južnom Indijskom oceanu. 

Ti su signali kompatibilni s emisijom crne kutije, dodao je. Jedan je trajao pet minuta i 32 sekunde, drugi gotovo sedam minuta, rekao je, prenosi AFP. Houston je dodao da je isti brod prvo otkrio podvodne signale u subotu, a potom ih izgubio, ali da ih je ponovno registrirao u utorak. Unatoč obećavajućim signalima, Houston je upozorio da treba biti oprezan sve dok se olupina Boeinga i službeno ne lokalizira.

Baterije će 'iscuriti' za koji dan

Pronalazak crne kutije ne bi samo osigurao pronalazak olupine već bi i pojasnio što se ustvari dogodilo sa zrakoplovom koji je skrenuo tisuće kilometara sa svoje predviđene rute između glavnih gradova Indonezije i Kine. 

Stručnjaci upozoravaju da je predviđeni rok trajanja baterija crne kutije već istekao. "Sad kad je već prošlo 30 dana, nalazimo se u dodatnom vremenu. Baterije su certificirane da traju 30 dana ali uvijek postoji mala margina ... od nekoliko dodatnih dana", rekao je Anish Patel, čelnik tvrtke Dukane Seacom koja proizvodi opremu za crne kutije. 

Prvi prioritet timova sada će biti kroz što je duže moguće vrijeme uhvatiti i zadržati signal kako bi se područje potrage smanjilo i kako bi se onda na tom području potraga nastavila podvodnim sonarima. 

Australski brod Ocean Shield koristi se lokatorom signala koji mu je ustupila američka mornarica. Taj se "Towed Pinger Locator" smatra trenutno najnaprednijim u svijetu, a korišten je i prilikom uspješne potrage za olupinom zrakoplova Air Francea koji je pao u Atlantski ocean 2009. godine. "Nije problem locirati olupinu, problem je utvrditi gdje uopće treba tražiti", rekao je za Reuters bivši zapovjednik britanske podmornice Mike Davis-Marks. 

Problemi s detektiranjem signala

Operateri lokatora moraju u prirodnoj kakofoniji oceana raspoznati signale crne kutije koji traju samo 9,3 milisekundi i ponavljaju se svakih 1,08 sekundi. Operatere ometa i buka ostalih brodova koji sudjeluju u potrazi. 

"Ocean je bučno mjesto. Buka dolazi odasvud, bila to ambijentalna buka koju stvaraju vremenske prilike na površini, ili buka koju stvaraju morske životinje poput kitova, a da i ne spominjemo buku brodova i zrakoplova", rekao je Davis-Marks. 

Detektiranje signala u plitkim vodama relativno je jednostavno, ali na dubinama od 4,5 kilometra izazovi postaju gotovo nepremostivi - što su veće dubine signal je sve slabiji i teže je odrediti vertikalne i horizontalne kuteve koji pomažu lociranju, a očitani rezultati postaju sve nejasniji. Domet signala nije velik jer se koristi relativno visoka frekvencija od 37,5 KHz. U vodi signali visoke frevencije imaju ograničen domet što u slučaju crne kutije sa zrakoplova Malaysia Airlinesa znači da je domet signala od 2500 do 3000 metara. 

Stručnjaci s Ocean Shielda stoga lokator moraju na dugačkom kablu spustiti na odgovarajuću dubinu kako bi mogao uhvatiti signal, a taj manevar znatno ugraničava pokretljivost broda i usporava operaciju potrage. 

Olupinu će tražiti podmornica bez posade

Pošto područje potrage bude dovoljno suženo, na scenu će stupiti američki podvodni robot Bluefin-21 koji će sonarima nastaviti tragati za olupinom. Ta će podmornica bez posade pomoću sofisticiranih sonara sastaviti "akustičnu kartu" pomorja, u nadi da će ponoviti uspjeh u slučaju nestalog zrakoplova F-15 koji je pronađen pošto se prošle godine srušio u vode nedaleko od obale Japana. 

Ako pronađe potencijalnu olupinu, Bluefin-21 će poslati fotografije snimljene u uvjetima izuzetno niskog osvjetljenja. Međutim, sastavljanje potrebnog mozaika od tisuća mutnih snimaka koje prikazuju nejasne obrise tla moglo bi se pokazati kao dugotrajan i frustrirajući zadatak. 

Tijekom potrage za olupinom zrakoplova Air Francea, koja se nalazila na sličnoj dubini, u jednom su trenutku stručnjaci bili uvjereni da su pronašli olupinu, ali je nakon dodatne potrage utvrđeno da su zapravo snimljene velike kolonije morskih školjaka. 

Čak i ako se uhvate novi signali iz crnih kutija malezijskog zrakoplova, izgledi za brzo pronalaženje olupine mogli bi biti vrlo mali - potraga za olupinom zrakoplova Air Francea u vodama Atlantskog oceana uspješno je završena tek gotovo dvije godine nakon nestanka zrakoplova.

(net.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)