Piše: Mirna DUHAČEK

Dok Evropa sve više ulaže u iskorištavanje obnovljivih izvora energije, u Bosni i Hercegovini gradi se nova termoelektrana. Buduća TE Bugojno i otvaranje površinskog kopa Kotezi zajednički je projekat Vlade SBK i Vlade Fedracije BiH koji planiraju realizirati na bazi dodjele koncesije i javno-privatnog partnerstva.

Zašto u vremenima kada Evropa odustaje od termoelektrana - zbog toga što su okarakterisane 'nevidiljivim ubicama' i ljudi i okoliša - mi baš jednu gradimo, imao je priliku objasniti ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.

On je, između ostalog, u razgovoru za DEPO PORTAL povukao paralelu između emisije CO2 koju vrši čovjek i ispuštanja svih štetnih čestica koje su sastavni dio ispušnih plinova termoelektrana.

Upravo zbog štetnosti po čovjeka i njegovu okolinu, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pridružila se ostalim međunarodnim finansijskim institucijama koje su proteklih mjeseci napustile koncept ulaganja u energetske projekte temeljene na ugljenu.

- Energetski sektor jedan je od glavnih izvora onečišćenja uopće. Na globalnom nivou emisije ugljičnog dioksida, kao posljedica korištenja fosilnih goriva, doprinose 61% ukupnih emisija stakleničkih plinova. Službena evropska statistika navodi kako, uslijed lokalnog zagađenja zraka, prosječni građaninu EU živi 8,6 mjeseci kraće - rekao je za DEPO Portal Emir Avdić, direktor Asocijacije proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa (APEOR).

JE LI, ZAISTA, DOBRO ŠTO ZAOSTAJEMO ZA EVROPOM?!

I dok federalni ministar energije rudarstva i industrije kaže da 'mi, evidentno, zaostajemo za procesima koji se događaju u Evropi, ali prvi put je dobro što zaostajemo', objašnjavcajući to riječima da se 'sada pokazalo da je subvencioniranje, koje je rađeno proteklih godina, zaustavljeno u svim zemljama', te da 'i jedna Njemačka, koja je lider bila i u ideji i u subvencionranju obnovljivih izvora energije, u decembru 2012. godine je obustavila subvencioniranje', Emir Avdić, direktor APEOR-a, tvrdi da je to apsolutno netačno:

- Subvencioniranje nije nigdje u EU, pa ni u Njemačkoj, obustavljeno, već usklađeno sa tehnološkim napretkom vezanim za smanjenje cijena tehnološke opreme i povećanja njene proizvodnosti - odgovara na ministrove izjave Avdić.

Energetski sektor jedan je od glavnih izvora onečišćenja uopće. Na globalnom nivou emisije ugljičnog dioksida, kao posljedica korištenja fosilnih goriva, doprinose 61% ukupnih emisija stakleničkih plinova. Službena evropska statistika navodi kako, uslijed lokalnog zagađenja zraka, prosječni građaninu EU živi 8,6 mjeseci kraće

Direktor APEOR-a osvrnuo se i na Trhuljevu izjavu da se 'Njemačkoj dešavalo da plaća izuzetno skupu energiju iz vjetra ili Sunca, a da u podne kada je bila najskuplja cijena energije i kad ima najviše energije, tu energiju ne može plasirati u svoju mrežu, pa mora platiti Austriji da je proslijedi'. Federalni ministar dodao je da je 'iz tog razloga cijena energije u Njemačkoj izašla na 22 eurocenta, a kod nas je negdje oko 7,5 eurocenti'. 

- Sa stanovišta proizvodnje razlika cijene električne energije na pragu elektrane nije mnogo veća u Njemačkoj nego u BiH - pogotovo kod obnovljivih izvora energije - ali troškovi koji nastaju do potrošača su znatno veći. Razloga je sigurno više od troškova ekološke svijesti, radne snage, taksa, poreza... gdje se troškovi nadograđuju i razlike su sigurno mnogo veće.

Tarife (cijene) za sve izvore energije, tako i za solarnu energiju, treba da se određuju prema ekonomskim parametrima projekta, koji prate napredak tehnologije, tako da se svedu na mjeru isplativosti - pojašnjava Avdić.

On dodaje da se energetska politika treba bazirati na zadovoljavanju tri osnovna kriterija: troškovni, ekološki i sigurnosni.

- Troškovni pristup dovodi do liberalizacije tržišta električnom energijom radi potrebe za smanjenjem cijena električne energije, dok se u posljednje vrijeme naglasak daje na vezu između troškova i odgovornosti prema okolišu, pri čemu OIE dobivaju sve značajniju ulogu u zadovoljenju energetskih potreba. Snabdijevanju električnom energijom na ekološki prihvatljiv način je prepoznato u EU (vjerujemo i u BiH) zbog čega su tehnologije obnovljivih izvora (zelena energija) važan element, kojeg  treba iskoristiti na najbolji mogući način - priča direktor APEOR-a.

On podsjeća da, kao i svaka tehnologija, i vjetroelektrane, solarne elektrane..., imaju svoje specifičnosti, koje ne treba zanemarivati, podcjenjivati i diskriminirati, jer je kWh električne energije proizveden u vjetroelektrani, solarnoj elektrani, mHE (do 10 MW), elektrani na bio masu jednak kWh proizvedenom u bilo kojoj konvencionalnoj elektrani.

Ipak, napominje Avdić, postrojenja obnovljivih izvora su u investicionoj fazi i dalje skuplja od konvencionalnih: 'Bez obzira na to mnoge zemlje, posebno one iz EU, idu prema sve većem iskorištavanju obnovljivih izvora, za što postoje racionalni razlozi'.

MOŽE LI SE UPRAVLJATI ENERGIJOM SUNCA, VJETRA...?

Budući da je ministar Trhulj izjavio još nešto što je 'zaparalo uši' članova Udruženja APEOR, a to je da se 'ne može upravljati energijom Sunca i vjetra', te da se energija dobijena iz obnovljivih izvora 'ne može akumulirati', Emir Avdić ministra optužuje za 'nepoznavanje materije', a njegov prigovor naziva besmislenim:

Jedna od predrasuda je da vjetroelektrane negativno utiču na elektroenergetski sistem BiH - jer rade 'kako vjetar puše' a ne kad mi hoćemo! Ova predrasuda nastala je zbog nepoznavanje materije. Nove tehnologije rada i upravljanja EES, nova znanja i korištenje posebno prognostičkih sistema za vjetroenergiju (u odnosu na klasične scenarije kod velikih termo i hidroelektrana), čine ovakav prigovor besmislenim

- Uvođenje vjetroelektrana u EES BiH neminovno dovodi do promjena u dosadašnjem načinu razmišljanja, pristupu i procedurama upravljanja, te do razvoja nove regulative koja u većoj mjeri  uređuje i praksu priključivanja i rada elektrana.

Jedna od predrasuda je da vjetroelektrane negativno utiču na elektroenergetski sistem BiH - jer rade 'kako vjetar puše' a ne kad mi hoćemo! Ova predrasuda nastala je zbog nepoznavanje materije. Nove tehnologije rada i upravljanja EES, nova znanja i korištenje posebno prognostičkih sistema za vjetroenergiju (u odnosu na klasične scenarije kod velikih termo i hidroelektrana), čine ovakav prigovor besmislenim - kaže Avdić, pa objašnjava: 'Svima je poznato da vjetroelektrane raspolažu sa vrlo sofisticiranim prognostičkim sistemima koji u kombinaciji sa drugim sistemima mogu da smanje ograničenja. Prema dobijenim informacijima sa stranice Sistem operatora Danske dana 13.09.2011 vjetroelektrane su proizveodile 64% od ukupne proizvodnje elektricne energije (trenutno učešće vjetroenergije u Danskoj je 24%, a plan za 2020. je 30%)."

Kako napominje Avdić, BiH ima na raspolaganju mogućnost korištenja sistema prognoza ne samo za vjetroenergiju već i za hidro i solarnu ili adekvatno korištenje starih i izgradnju novih reverzibilnih hidroelektrana, čime se mogu pokriti veće snage vjetroelektrana u vremenski period kada nema dovoljno vjetra.

I dok APEOR konstantno upozorava da ako budemo išli ovim tempom, do 2020. FBiH neće imati ni dva posto energije dobijene iz obnovljivih izvora, a ne najmanje 20 posto zacrtanih u direktivi Evropske unije, ministar Trhulj je demantovao ove navode podatkom da je na 'predzadnjoj sjednici Komiteta Energetske zajednice jugoistočne Evrope Bosni i Hercegovini priznata proizvodnja od 32,5 posto iz obnovljivih izvora energije'. 

Međutim, i ove ministrove riječi problematične su za članove APEOR-a:

- Evropska unija usvojila je energetsko-klimatski paket politika i zakona koji se zasniva na dva glavna cilja: zakonski obavezno 20% učešća obnovljivih izvora energije do 2020. i povećanje energetske efikasnosti za 20% u istom periodu, čime bi se količina potrošene energije u budućnosti smanjivala, a ne više rasla. BiH proizvodi od 25–32 % električne energije iz hidroelektrana. Međutim, za zadovoljavanje EU „20-20-20“ ciljeva koriste se čisti izvori energije (zelena energija koja se podstiče), a tu spada hidroenergija snage do 10 MW, vjetroenergija, solarna energija, biomasa, kogeneracija..., koji u BiH čine tek nešto više od 1,5% - pojašnjava Emir Avdić pa dodaje da ono što može biti prepreka je postavljanje ograničenja od strane elektroenergetskog sistema za preuzimanje električne energije iz vjetroelektrana.

- Nezavisni operater sistema (NOS) je postavio kriterije prema naručenoj studiji (Energetskog institut Hrvoje Požar) kojim se smatra da snaga veća od 350 MW do 2020 godine u ovom trenutku za EES BiH predstavlja velik problem - kaže Avdić.

JE LI GRADNJA TE BUGOJNO NEOPHODNA?

U razgovoru za DEPO Portal, Avdić je rekao da izgradnja termoelektrana u BiH ima strateški značaj za državu i državne elektroprivrede i nije u suprotnosti sa razvojem obnovljivih izvora energije u mjeri u kojoj mogu zadovoljiti pomenute kriterije:  troškovne, ekološke i sigurnosne. Međutim, on napominje da su obnovljivi izvori energije idealni energetski segment za uključivanje privatnog kapitala, odnosno mjesto susreta bazne i alternativne energije, jer doprinose strateškoj diversifikaciju energetskog sektora.

- Za energetski sektor to je jedan od glavnih preduvjeta njegove stabilnosti, efikasnosti i održivosti i stoga velike i u našem slučaju još vijek državne energetske kompanije, a posebno nadležna javna uprava, trebaju učiniti sve da ohrabre elektroprivrede da se bave baznom energijom, a privatne investitore da u ovom sektoru otklone postojeće monopole - završava Avdić.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)