Nakon što su gotovo svi svjetski mediji prenijeli vijest o tome što je Isak Asimov, autor znanstveno-fantastičnih klasika, predvidio kako će svijet izgledati 2014. godine, Radio Slobodna Europa je zamolila futurologa Iana Pearsona da napravi predviđanja kako će svijet izgledati za 50 godina.
Podsjetimo, Asimov je svoja predviđanja zapisao nakon posjete Svjetskom sajmu u New Yorku 1964. godine, u eseju "Posjeta svjetskom sajmu 2014. godine".
Radio Slobodna Europa je zamolila dr. Iana Pearsona, britanskog inženjera i futurologa, da u Asimovom stilu predvidi kako će izgledati život za pedeset godina, točnije 2064. godine, a ovo su njegova predviđanja:
Stambene zgrade
"Jedno od rješenja koje su ljudi već uzeli u obzir je gradnja vrlo, vrlo visokih zgrada u kojima će ljudi živjeti, i do kilometar visokih. Takve zgrade trenutno ne možemo graditi jer ne postoje materijali koji su dovoljno snažni za to, ali 2050.-2060. godine ćemo imati puno materijala na bazi ugljika, kao što je grafeon, koji su jako jeftini i snažni, tako da ćemo moći početi graditi puno više zgrade", smatra Pearson.
Kućanski aparati
"Svi informacijski sistemi koje trenutačno posjedujemo će na kraju stati u predmet koji je manji od naušnice ili piercinga. Dakle, bilo koja vrsta nakita će uskoro moći zamijeniti sve naše informacijske sisteme. Ekran će se nalaziti u našim aktivnim kontaktnim lećama. Bit ćemo u mogućnosti da samo tipkamo prstima u 3D prostoru. Dakle, stvarno nema razloga da nosite uređaje koje možete fizički nositi i gledati. Oni vam jednostavno ne trebaju", kaže Pearson.
Robotika
"Vjerojatno neće biti toliko žica, zubaca i kotača i mnogo je vjerojatnije da će se koristiti polimerni gelovi spojeni s nekom vrstom plastičnog kostura. Dakle, izgledat će više kao ljudska bića nego kao tradicionalni roboti prikazani u znanstveno-fantastičnim filmovima. Imat će vrlo snažne kompjutere koji će biti povezani s njima putem tzv. oblaka tako da inteligencija neće morati biti ugrađena na tijelo robota. Ideja da je robot sam po sebi pametan je primitivna. Robot je samo uređaj, a sva pamet se nalazi u mreži. Očekujem da ćemo imati neke vrlo sofisticirane androide i druge vrste robota do 2064. godine", kaže Pearson.
Energija
"Postoje šanse da ćemo do 2064. godine već imati nuklearne reaktore za fuziju koji će funkcionirati prilično uspješno i uz pomoć kojih ćemo proizvoditi jeftinu energiju. To je u biti utopijski san o energiji koji smo svi čekali. Kada prođemo neke tehnološke barijere s kojima se trenutačno suočavamo, možda će biti jeftinije proizvoditi energiju uz pomoć solarnih sistema nego eksploatacijom nafte iz zemlje. Većina nafte za koju znamo da postoji će ostati pod zemljom jer je jednostavno preskupo eksploatirati naftu u usporedbi s korištenjem drugih oblika energije", kaže ovaj Britanac.
Prijevozna sredstva
"Ne vidim razlog zašto bismo svi trebali letjeti uokolo. To nam nije potrebno. Ako pogledate što ćemo sve biti sposobni učiniti na površini zemlje kada počnemo koristiti elektroničke automobile, oni će moći voziti udaljeni nekoliko centimetara jedni od drugih, možda čak i nekoliko milimetara. I ako napravite male cijevi s dovoljno prostora da ljudi mogu udobno sjediti u njima, možemo imati 75 puta više auta na ulicama nego sa današnjom tehnologijom", objašnjava Pearson.
Oružje
"Mislim da će biti prilično gadno. Već imamo neke vrlo opasne tehnologije koje se koriste u svrhu ratovanja. Kemijsko oružje je vrlo neugodna stvar s kojom se ne treba igrati. Nuklearno oružje i biološko oružje je jednako opasno. Trenutačno se razvijaju mnoge stvari uz upotrebu nanotehnologije. Doista mislim da će slijedeći rat biti izuzetno neugodan za svakoga", kaže Pearson.
Zabava
"Garantiram da ćemo i 2064. godine slušati muziku i ići u kazalište. Sredstva za isporuku će se sigrno promijeniti s razvojem tehnologije. Kada 2064. godine pomislite na neku pjesmu, ona će početi svirati u vašoj glavi. Ne znate kako i nije vas briga kako, ali biti će tako. Još jedna vrsta zabave koju trenutačno nemamo bit će povezivanje vaših snova s tuđim snovima. To već sada u nekoj mjeri možete učiniti s tehnologijom prepoznavanja misli koja će 2064. godine biti vrlo zastarjela. Bit ćete u mogućnosti odabrati ono što ćete sanjati i projicirati slike i zvukove direktno u vaš mozak i moći ćete povezati svoje snove s ostalima", kaže Pearson.
Rodni identitet
Pearson kaže da će doći do dramatičnih promjena u razumijevanju toga što znači bit muškarac, a što žena. "Time započinje jedno potpuno novo razdoblje u odnosima među spolovima, pri čemu imamo mogućnost izbora spola na svakodnevnoj osnovi. Međutim, izbor neće biti samo između muškarca i žene, kao što je to danas jer smo već počeli brisati te granice. Ništa nas neće zaustaviti kad budemo imali tehnologiju stvaranja novih spolova i novih načina vođenja ljubavi između tri ili četiri različita spola, umjesto samo dva", predviđa Pearson.
Egzistencijalna kriza
"Prilično je sigurno da će se budućnost rada zasnivati na međuljudskim odnosima pri čemu smo u direktnoj interakciji s drugim ljudima. To nije dosadno, to je nešto što ljudi vole raditi. Što se tiče budućih egzistencijalnih kriza, ljudi su uvijek vrlo dobri u pronalaženju bijede u radosti. Mislim da je jedan od problema o kojem ćemo brinuti u budućnosti osjećaj da, uz sve ove fantastične mogućnosti koje nam nudi tehnologija, ne dobivamo maksimum od života koliko bismo mogli. To već postaje prijetnja i ljudi se već suočavaju sa stresom zbog prevelikog izbora", kaže.
Besmrtnost
"Do 2050. ili tako nešto ćemo doći do točke u kojoj će se oko 90 posto našeg razmišljanja događati izvan našeg mozga. Do 2060. ako vas pregazi kamion, to neće biti veliki problem za vašu karijeru. Činjenica da ste poginuli nije velika stvar jer je vaš mozak i dalje povezan s mrežom. Dakle, kupite android u najbližoj trgovini, učitate svoj um na njega i nastavite raditi kao da se ništa nije dogodilo. To vas čini elektronski besmrtnim. Možete učiniti nekoliko kopija sebe. Možete imati nekoliko kopija vašeg uma na mreži. Kada jednom dobijemo tu mogućnost izbora, to stvarno mijenja čitavu budućnost čovječanstva", kaže ovaj inženjer i futurolog.
(net.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook