Znanost je i ove godine krupnim koracima grabila naprijed - bliže genetskoj terapiji, bliže svijetu kiborga i pronalasku alternativnog planeta na kojemu bi se teoretski mogli nastaniti ukoliko uništimo Zemlju. No, pogledajte koja su to otkrića.

Na jedno mjesto okupio ih je Wired.com.

Ljudska vrsta je dobacila do međuzvjezdanog prostora

Voyager 1 je izvan dosega Sunca. Trebalo mu je 36 godina da se udalji dovoljno od Sunca odnosno njegovog elektromagnetskog polja. Ipak, do izlaska iz gravitacijskog polja Sunca trebat će mu oko 30.000 godina.

Nova metoda čitanja genoma

U siječnju su znanstvenici objavili da imaju novi sustav za čitanje genoma, koji bi trebao olakšati genske terapije i popravak mutacija. Sustav se zove CRISPR.

Milijarde "Zemalja" samo u našoj galaksiji

Znanstvenici su objavili da samo u Mliječnoj stazi postoji desetak milijardi planeta koje imaju značajna zajednička obilježja sa Zemljom. Budući da postoji 50-ak milijardi zvijezda nalik Suncu, pretpostavlja se da bar petina njih može imati planete u svojim sustavima s vodom i ugodnom klimom.

Pauza u globalnom zagrijavanju

Prvi puta od 1990. godine usporava se zagrijavanje površine Zemlje. Međutim, znanstvenici tvrde da to nije kraj globalnom zagrijavanju jer su izmjerili 15 puta brže zagrijavanje vode u najdubljim predjelima oceana.

"Prozirni" mozak

U travnju su znanstvenici sa Stanforda opisali nekoliko kemijskih tretmana od kojih je tkivo mozga miševa postalo prozirno. Znanstvenici tretmane mogu koristiti kako bi lakše pratili što se događa u živčanom sustavu uslijed autizma ili Alzheimerove bolesti.

'Kocka leda' snimila neutrine koji nam dolaze izvan galaksije

Teleskop veličine jednog kubnog kilometra pohranjen pod ledom Južnoga pola, zvan Ice Cube iliti Kocka leda, prvi je puta nakon tri godine zabilježio priljev neutrina u našu galaksiju izvana. Neutrini su električki neutralne elementarne čestice koje, među ostalim, nastaju raspadom zvijezda.

Imamo novog sisavca

Potvrđeno je da je olinguito, krznena životinja pronađena u Ekvadoru i Kolumbiji, uistinu prvi mesojed sisavac koji je otkriven nakon 35 godina.

Novi problemi sa pesticidima

Ove godine pokrenute su nove kontroverze vezane za neonikotinoide - pesticide kojima se zamjeralo što ubijaju pčele, a koje je ove godine zabranila Europska komisija. Ovaj najrašireniji tip pesticida zapravo je štetan i za kralježnjake, poput riječnih rakova, a nije bezopasan ni za ljude.

Organi iz matičnih stanica

Prvi puta ove godine su od matičnih stanica stvoreni neuroni - stanice moga. Reprogramiranjem stanica kože, pak, japanski su znanstvenici uspjeli proizvesti funkcionalno tkivo jetre, ali i zabilježiti napredak u stvaranju tkiva bubrega.

Korak smo bliže kiborzima

Ove je godine razvijen niz elektroničkih sklopki koje se mogu ugraditi u tijelo - neke od njih služe liječenju i uništavanju mikroba, a zatim se razgrađuju u organizmu. Izmišljene su i fleksibilne elektroničke tetovaže, ali i jezive LED sonde i rastezljive folije napravljene od nanočestica zlata koje mogu mjeriti aktivnosti mozga te - manipulirati njime.

Tamna tvar

I ove godine zabilježeno je dosta kontradiktornih podataka o postojanju tamne tvari. U travnju je eksperiment zvan AMS navodno zabilježio međusobno uništavanje čestica tamne tvari, dok su znanstvenici koji su radili na eksperimentu LUX objavili da nisu naišli ni na jednu česticu.

Strahovi očeva

Mogu li se strahovi prenositi preko gena? Prema eksperimentu koji je provođen nad miševima, traumatični događaj se može prenijeti kao upozorenje potomstvu u obliku - straha. Naime, generacije očeva ili djedova su bile tretirane elektrošokovima uz prethodno otpuštanje specifičnog mirisa. Znanstvenici su bili fascinirani činjenicom da su se potomci tih miševa smrzavali od straha kada bi osjetili taj isti miris, mada ga nikada prije nisu osjetili i iako nisu ni poznavali svoje očeva i djedove!

(net.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)