Direktor Instituta za onkologiju i radiologiju u Beogradu Nenad Borojević, njegov zamjenik Zoran Tomašević, načelnik pedijatrije Zoran Bekić i načelnica apoteke ove bolnice Ivana Popović uhapšeni su juče pod sumnjom da su od trgovaca citostaticima uzeli mito od najmanje 40 miliona dinara i 150.000 evra! Ljekari su osumnjičeni da su pacijentima, čak i djeci oboljeloj od raka, propisivali jače i veće doze lijekova samo da bi uzeli veći mito!

U okviru policijske akcije „Kraba" juče su uhapšeni i direktori poznatih firmi koji se sumnjiče da su davali mito ljekarima - direktor „Roša Srbija" Vojislav Petrović, direktor „Farma Svisa" Andrej Soretić i menadžer firme „Astra Zeneka" Predrag Marinković. Svima je određen pritvor od 48 sati. Kako saznajemo, akcija „Kraba" se nastavlja i uskoro se mogu očekivati nova hapšenja!

Ministar policije Ivica Dačić izjavio je da su svi oni uhapšeni zbog sumnje da su pacijentima propisivali više lijekova nego što je potrebno kako bi povećali potrošnju i tako dobili veći mito od farmaceutskih firmi.

Uzeli 40 miliona dinara i 150.000 evra

- Akciju hapšenja obavio je SBPOK u saradnji sa Tužilaštvom za borbu protiv organizovanog kriminala. Uhapšeni su osumnjičeni da su pacijentima propisivali više lijekova nego što im je bilo potrebno, kako bi potrošnja citostatika bila veća i kako bi oni dobili više novca. Oni su prilikom nabavke lijekova za potrebe Instituta tražili i dobijali novac od predstavnika farmaceutskih kuća koje su lijekove distribuirale da bi favorizovale njihovu prodaju - rekao je Dačić.

MUP Srbije je saopštio da su sedmoro uhapšenih osumnjičeni za zločinačko udruživanje i primanje mita. Oni se terete da su od marta 2007. do kraja 2009. izvršili više krivičnih djela davanja i primanja mita u iznosu od 40 miliona dinara i 150.000 evra.

- Uhapšeni su, po prethodnom dogovoru sa predstavnicima favorizovanih farmaceutskih kompanija, uvodili nove i proširivali već postojeće indikacije za njihove citostatike, koji su nabavljani preko RZZO-a. Na taj način su uticali na povećan obim potrošnje citostatika tih farmaceutskih kompanija, a za to su zahtjevali i od njih dobijali novac - kaže policija.

Pronađeni sefovi, skupi satovi, novac...

Kako Press saznaje, akcija „Kraba" započela je juče oko 7 sati ujutro. Policija je u stanu direktora Borojevića pronašla ključeve od tri sefa u različitim bankama, u kojima je pronađena velika suma novca.

- Svi su hapšeni kada su htjeli da krenu na posao. Prilikom pretresa Borojevićevog stana pronašli smo ključeve od tri sefa i kartice različitih banaka, zatim više deviznih bankovnih računa, oko 1.000 evra u kešu, dokumentaciju sa Instituta... Nekoliko sati kasnije otvorili smo sefove i u njima pronašli veću količinu novca. Kod Bekića je pronađen sat marke „brajting", kutija od „vertu" telefona, ali ne i telefon, koji košta oko 20.000 evra. Kod njega smo našli i veći broj deviznih računa, pištolj za koji ima dozvolu i oko 4.000 evra - kaže naš sagovornik iz MUP-a Srbije.

On dodaje da je Borojević preprodao prodavnicama i ugostiteljskim objektima više od 800 boca viskija, koje je dobio od pacijenata.

Interesantno je da je Borojević posljednji put pominjan u javnosti kao ljekar koji je policiji podnio krivičnu prijavu protiv Katarine Rebrače, osumnjičene da je preko fonda koji nosi njeno ime pronevjerila 37 miliona dinara, tako što je sredstva prikupljena u humanitarne svrhe koristila za sebe.   

U farmaceutskoj kompaniji „Roš„ Pressu je potvrđeno da je njihova kancelarija u Beogradu pod istragom.

- Organi vlasti u Srbiji sprovode istragu u vezi sa sumnjom oko davanja mita za propisivanje onkoloških lijekova. Mi ćemo, kao i do sada, sarađivati sa nadležnim organima i dodatno se angažovati kako bi bile prikupljene sve potrebne informacije - rekla je Dragana Nikolić iz „Roša".

Ljekari iznenađeni, pacijenti ne vjeruju

Zaposleni u Institutu za onkologiju i radiologiju bili su juče više nego iznenađeni hapšenjem direktora, njegovog zamjenika i više načelnika te bolnice. Ljekari su, međutim, naglašavali da bolnica mora da nastavi sa normalnim funkcionisanjem.

- Mi smo za hapšenje saznali iz medija! Sada je naša obaveza da funkcionisanje klinike zadržimo na postojećem nivou, da proces rada ne bude ugrožen. Ustanovom će rukovoditi predsjedavajući Upravnog odbora i neko sa klinike - rekao nam je jedan od nekolicine ljekara koje smo zatekli ispred kabineta uhapšenog direktora Nenada Borojevića. Interesantno je da niko od njih nije želio da nam se predstavi.

Vijest da je uhapšen direktor bolnice u kojoj se liječe, vrlo brzo se proširila među pacijentima.

Ljubica Pavlović (77) kaže da svaki čovjek mora da snosi odgovornost i da direktor Borojević treba da odgovara ako je kriv.

Oboljeli Nenad Ćurčić (56) ne vjeruje da je Borojević uopšte kriv.

- U pitanju je greška! Doktor Borojević je odličan ljekar, profesionalac. Bolujem od raka limfnih žlijezda i liječim se već sedam mjeseci. Ovdje ljekari i sestre padaju s nogu od posla, a zahvaljujući direktoru Borojeviću sve funkcioniše kako treba - ističe Ćurčić.

Angelina Životić (53), koja se na Institutu za onkologiju liječi od karcinoma dojke, kaže da zbog grešaka jednog čovjeka ne treba bacati ljagu na ostale ljekare, dok Tanja Dedić (41) osuđuje korupciju, ali naglašava da joj se čini da su zdravstveni radnici u posljednje vrijeme izloženi „neviđenoj hajci".

Pad povjerenja u zdravstvo

Direktorka Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje Svetlana Vukajlović nije željela da komentariše hapšenje pošto je za njega saznala iz medija.

- Najvažnije je da se dopusti istražnim organima da bez pritiska rade svoj posao i utvrde istinu, jer ovde se radi o istaknutim stručnjacima. Ako je tačno to što im se stavlja na teret, to može imati dalekosežne posljedice na povjerenje u zdravstvo - rekla je Vukajlovićeva.

Ona je objasnila da je u odnosu između farmaceutske industrije i ljekara teško razlučiti šta je podmićivanje, a šta određeni marketinški uticaj.

- To je sofisticirani mehanizam koji je prisutan širom svijeta. Ljekari održavaju predavanja za razne farmaceutske kompanije. Ako farmaceuti plate ljekara da drži marketinško, a ne stručno predavanje o značaju lijeka, postavlja se pitanje koliko je taj ljekar objektivan kada propisuje lijekove. Uticaj postoji, pa jedan ljekar za istu bolest propisuje lijek jednog, a drugi drugog proizvođača - kaže Vukajlovićeva.

Direktorka RZZO dodaje da Srbija nikada nije imala pretjeranu potrošnju citostatika, već je bila suočavana sa nestašicama.

- Normalno je da rast oboljevanja prati i rast potrošnje, ali fond nastoji da uspostavi mehanizme kojima se sprječava neracionalno trošenje lijekova. Ali podaci instituta Batut pokazuju da mi imamo rast oboljevanja, pa imamo i rast potrošnje lijekova. Činjenica je da nijedna od odobrenih indikacija ne spada u one koje nisu široko primjenjivane u svijetu i neposrednom okruženju - tvrdi Vukajlovićeva.

(PRESS, BLIN, DEPO/tg)